Beton je najrasprostranjeniji materijal na svijetu. Ima ga posvuda. Iako na njega ne obraćate pažnju vjerojatno vas i sada okružuje.
No beton je problematičan zbog emisije ugljika. Naime, cement je ljepilo koje čini beton čvrstim, ali proces izrade cementa uključuje i zagrijavanje kalcijevog karbonata ili vapnenca prilikom čega se oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida u atmosferu.
Cement je odgovoran za sedam posto globalnih emisija stakleničkih plinova, što ga čini drugim najvećim svjetskim izvorom ugljičnog dioksida, po podacima International Agency for Energy. Podaci američke znanstvene geološke agencije pokazuju kako je globalna proizvodnja cementa odgovorna za više od četiri milijarde kilograma emisije CO2 samo u 2017. godini.
No kanadski startup kreirao je novi sustav za izradu betona koji će umanjiti emisiju CO2 zauvijek a istodobno smanjuje i potrebu za cementom. Sustav je nazvan CarbonCure i ubrizgava zarobljeni CO2 u beton za vrijeme miješanja. Kada beton postane čvrst taj se ugljik odvaja zauvijek. Čak i ako je zgrada srušena, ugljik ostaje na svom mjestu. To je zato što prilikom reakcije s betonom postaje mineral.
"Najbolja stvar vezano uz ovaj mineral je što on poboljšava tlačnu čvrstoću betona. CO2 zapravo pomaže u osnaživanju betona pa njegovi proizvođači i dalje mogu nastaviti proizvoditi snažni beton no ne moraju u tom procesu koristiti toliko puno cementa", naglasio je Christie Gamble, direktor sustava održivosti u CarbonCureu.
Upravo smanjivanje količine cementa ključ je i smanjivanja emisije.
Sustav CarbonCure od 2016. godine koristi proizvođač betona iz Atlante Thomas Concrete. Kažu kako im je taj sustav pomogao u smanjivanju emisije CO2. Menadžer tehničkih poslova tvrtke Justin Lazenby naglašava kako je put prema zelenijoj tehnologiji dugoročna odluka koju bi industrija betona u potpunosti trebala prihvatiti.
"Industrija u cjelini je uvijek pokušavala današnje, trenutačne probleme riješiti s jučerašnjom tehnologijom koja zapravo ne funkcionira", naglašava Lazenby.
Tvrtka Thomas Concrete koristi ovaj sustav i kupuje 'uhvaćeni' CO2 iz tvornice gnojiva gdje se emitira, no u kompaniji naglašavaju kako se ti troškovi izjednačavaju s uštedom zbog korištenja manje cementa. Tehnologija CarbonCure koristi CO2 koji bi inače bio otpadni proizvod iz tvornica. Pronalaženje nove upotrebe za takav CO2 je ekonomski prihvatljiv način poticanja tvrtki da iskoriste emisije koje nastaju tijekom njihove proizvodnje, piše CNN.
"Taj pokret sada vodimo pokazujući da je moguće CO2 pretvoriti u nešto što ima financijskog smisla. Ovaj koncept korisne ponovne upotrebe očekuje se da će se razviti u industriju vrijednu bilijun dolara do 2030. godine", naglašava Gamble.
Pravi primjer gradnje s takvim zelenim betonom je u jednom od najljepših četvrti u Atlanti, nazvanoj 725 Ponce. Trebala bi se otvoriti 2019. godine i tada bi postala najveća struktura ikad izgrađena sa CarbonCure betonom. Ta velika poslovna zgrada od 360.000 četvornih metara, uštedjet će istu količinu ispuštanju CO2 u zrak, koja bi nastala na području od 800 hektara šume u godini dana.
Iako je zgrada dobar korak u pravom smjeru, koncept CarbonCurea je daleko od široke upotrebe. Trenutačno ovaj koncept koristi samo 90 tvornica betona u SAD-u i Kanadi, što je maleni dio od nekih 5.500 tvornica koliko ih je samo na području SAD-a.
CarbonCure nije jedina tvrtka koja radi na razvoju ekološki prihvatljivog betona, ali je jedna od prvih na tržištu. Carbicrete i Carbon Upcycling su još dva startupa koji rade na razvoju održivih rješenja za beton. Izvršni potpredsjednik strategije National Ready-Mix Concrete Association Gregg Lewis kaže kako ova vrsta tehnologije može pomoći da betonska industrija napravi veliki pomak prema održivijoj budućnosti.
"To će nam pružiti veliku prednost u izgradnji nas kao industrije", rekao je.
Čak i mala promjena od pet posto smanjivanja emisije ugljika može biti velika promjena od onoga kako industrija sada funkcionira.
"Ako se ova tehnologija distribuira širom svijeta, svake godine možemo smanjiti oko 700 megatona CO2, što je kao da smo sa ceste svake godine maknuli 150 milijuna automobila", naglašava Gamble.
Čini se kako beton neće nestati no čini se kako bi mogao postati zeleniji.
"Svaki dan dok gledam kako se beton radi, vidim samo novu propuštenu priliku za smanjivanje emisije CO2. Možda će trebati 20 godina, a možda 50 da to napravimo. A možda će se dogoditi neka luda stvar pa će se taj proces smanjiti na pet godina, no važno je da taj proces počinjemo vidjeti", naglašava.
