Znanost 50 ideja koje će promijeniti svijet
564 prikaza

Bez 'precizne poljoprivrede' neće biti hrane za sve

Prskanje usjeva leće pesticidima
Public Domain
Financial Times se u svojih "Pedeset ideja koja će promijeniti svijet" bavi načinima kako ćemo uzgajati hranu u budućnosti

Populacija planete do 2050. trebala bi doseći 10 milijardi, te je gotovo nemoguće osigurati dovoljno hrane za takvu populaciju, a da se ujedno ne uništi planeta. Na sreću, oba izazova mogu se riješiti nečime što se naziva precizna poljoprivreda (precision farming), koja osigurava da svaka biljka dobije točno određenu količinu vode i gnojiva kako bi se osigurao maksimalan urod.

"Vrlo je to dramatično u smislu povećavanja produktivnosti i reduciranja utjecaja poljoprivrede na okoliš", kaže Vicki Hird, koordinatorica kampanje u konzultantskom uredu Sustain.  

Za to se koristi niz metoda, od dronova, satelita, robota i sakupljanja podataka.

"U prošlosti, poljoprivrednici su doslovno obilazili polje po polje i radili procjenu koliko je potrebno vode ili gnojiva. Danas se obrađuju doslovno metar po metar kako bi se došlo do najodrživijih rezultata", kaže Mark Young, šef odsjeka tehnologije u Climate Corporation.

Dalekovod 31/50 top ideja Znanost Zbog jednog minerala možemo imati jeftinu struju

Jedan projekt IBM-a i Gallo vinarije u Kaliforniji reducirao je korištenje vode za 16 posto dok se urod grožđa povećao za trećinu. Poseban plan navodnjavanja napravljen je za svaki "blok" biljaka, a uključivao je senzore, snimke satelita i prognoze vremena koje su se stalno "kalibrirale".

Direktor International Food Policy Research Institutea, Mark Rosegrant, kaže kako "precizna poljoprivreda može reducirati korištenje gnojiva i omogućiti farmerima da se prilagode posljedicama globalnog zatopljenja".

Koliko će na koji metar kvadratni ići gnojiva određuje se digitalno. Software koji je napravila izraelska tvrtka Smart! sadržavati će savjete i matrice za izračune za više od 250 vrsta uroda diljem niza klimatskih pojaseva. Well Cow, bazirana u Velikoj Britaniji, proizvodi senzore koji se mogu postaviti u jedan od želudaca kako bi se nadgledala prehrana i probava. 

To omogućava farmerima da optimiziraju njihovu prehranu i potencijalno reduciraju emisije metana. Urod na stranu, u siromašnim je zajednicama "pametna poljoprivreda" važna kako bi se reducirale svote uloženog a maksimizirala dobit uz najmanje moguće ulaganje vremena u rad.

Neki se od alata već obilato koriste diljem SAD-a i Kanade, te u dijelovima južne Amerike. Anketa iz 2014. pokazuje kako je 83 posto australskih uzgajivača koristilo GPS pri navođenju tretiranja polja i uroda, što je smanjilo ulaganja, količinu goriva i uloženog vremena.

Dosta se toga već i investiralo u tehnologiju - oko 661 milijun dolara u 2015., a i ta je cifra povećana za 140 posto u usporedbi s 2014. godinom, kaže AgFunder, crowdfunding platforma iz Kalifornije. Onda je "spala" na 405 milijuna dolara u 2016. ponajviše jer su pojeftinili dronovi.

"To je dokazana i vrlo nužna tehnologija, a sve je više traže i u zemljama u razvoju", kaže Rosegrant koji najavljuje i širenje trendova po Aziji gdje je poljoprivreda relativno razvijena. Progres je bio sporiji u zemljama u razvoju gdje pilot projekte najčešće financiraju institucije poput Svjetske banke.

 "U Vijetnamu i Indiji vodimo projekte gdje nam Internet stvari pomaže oko navodnjavanja i kontroliranja tehnologije za navodnjavanje. To je pametan način da se poveća urod, smanji korištenje vode i emisija plinova", kaže Jeehye Kim iz Svjetske banke.

Dubrovačka tržnica PADA U VODU? Znanost Napali mediteransku hranu - studija o njoj puna je grešaka

U isto vrijeme Climate Corporation nudi besplatnu digitalnu platformu za poljoprivredu u Indiji, gdje oko 70 posto farmera ima pametne telefone. Platforma, koja je lansirana u svibnju, korisnicima će davati savjete, prijavljivati temperaturu, vlažnost, padaline kao i cijene istih proizvoda u blizini. Cilj kompanije jest da ih koristi barem 150 milijuna farmera u Indiji, a ponuditi će platformu i u Aziji i Africi.

U Africi će to zahtijevati korištenje malo manje razvijenih tehnologija. 

"Više aplikacija mora biti razvijeno i prilagođeno kako bi se prilagodili uzgoju na malim površinama", kaže Kim.

Problemi s internetom u zemljama u razvoju također znače da tehnologija poput bežičnih senzora ne radi kako bi trebala. Treba uzeti u obzir i da, uz visoke rizike i troškove osviještenost farmera, mnogi su neskloni iskušati nove stvari.

No, eksperti poput Kima su optimistični i vjeruju kako će i "mali" farmeri i poljoprivrednici shvatiti da je riječ o revoluciji koja će pomoći njima, ali i planeti.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.