Znanost
451 prikaza

Djeca koja su probirljiva za stolom imaju veće šanse oboljeti od depresije

Dijete odbija jesti
Iako većina djece prođe fazu izbirljivosti kad je u pitanju hrana, postoje slučajevi koji ukazuju na veći problem

Gotovo svi poznajemo barem jednog četverogodišnjaka koji nikad nije pristao probati jabuku, te želi živjeti na špagetima ili hrenovkama.

Ali najnovije istraživanje pokazalo je da djeca koja su probirljiva kad je u pitanju prehrana nisu uobičajena pojava, nego, u nekim slučajevima, možda ukazuju na buduće psihičke zdravstvene tegobe.

Djeca koja žele jesti samo određene namirnice imaju veće šanse za razvoj anksioznosti, depresije i poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD), stoji u istraživanju objavljenom početkom kolovoza u znanstvenom časopisu 'Pediatrics'.

Nije jasno koja je veza između izbirljivosti i ovih stanja, no moguće je da su djeca s ukupno povećanim senzornim iskustvima osjetljivija i po pitanju hrane, napisali su znanstvenici s Duke sveučilišta.

Pedijatri obično umiruju roditelje koji strahuju jer im dijete brokulu koristi za kotrljanje po tanjuru, tvrdeći da je riječ o fazi koju većina djece preraste.

Ali ekipa znanstvenika prethodno je utvrdila da i odrasle osobe koje su izbirljive pri jelu bilježe veću stopu psiholoških poremećaja od ostatka pučanstva. Uz to, neka istraživanja pokazala su da je moguće da postoji velik broj odraslih osoba koje su izbriljive, ali koje lakše mogu kontrolirati što im se nalazi na tanjuru od djece, tvrdi psihologinja Marcia Pelchat.

Što je uzrok, a što posljedica?

Kako bi uvidjeli je li izbirljivost pri jelu povezana s psihičkim problemima kod djece, istraživači su zamolili roditelje 3.400 djece predškolske dobi da ispune upitnike o prehrambenim navikama svojih potomaka, ali i da navedu bilo kakve znakove depresije, tjeskobe, ADHD-a ili bilo kakvih drugih psihičkih poremećaja, kao i njihovu osjetljivost na osjetilna iskustva.

Oko dvije godine poslije, ekipa je ponovno ocijenila iste mališane.

Djeca na rođendanskoj proslavi | Author: Thinkstock Thinkstock

Znanstvenici su djecu koja su jela samo određene vrste namirnica proglasili 'umjerenim' izbirljivcima, dok su djeca koja su cjelokupnu prehranu ograničila na svega mali broj namirnica prozvali 'teškim' izbirljivcima.

Među djecom uključenom u istraživanje, oko petina se ubrajala bar u 'umjerene' izbirljivce, dok je oko tri posto pripadalo 'teškoj' kategoriji. U usporedbi s djecom koja su sve jela bez problema, umjereni i teški izbirljivci imali su veće šanse oboljeti od anksioznosti, depresije i ADHD-a, i u vrijeme prvotnog ispitivanja i dvije godine kasnije.

Moguće je doduše da zbog svoje probirljivosti djeca unose nesklad u cijelu obitelj, što s vremenom dovodi do razvoja anksioznosti i drugih psihičkih tegoba, smatra Pelchat. Ali isto tako je moguće da djeca s predispozicijama za anksioznost jednostavno osjećaju više strahova kad se radi o onome što je ispred njih na tanjuru, dodala je.

Na podsvjesnoj razini, moguće je da zbog osjećaja tjeskobe odbijete staviti hranu u usta, jer ljudi imaju tendenciju odbijanja jela koja su im čudnog okusa ili koja povećavaju anksioznost (na taj način se recimo sprječava trovanje). Moguće je da je ova tendencija jednostavno povišena kod nekih ljudi, smatra Pelchat.

Primjerice, postoje učestale namirnice koje većini ljudi djeluju odbojno. One koje su kao žele ili s prijelaznom teksturom djeluju pokvareno i nesigurno za jelo.

Svejedno, roditelji čija su djeca izbirljiva pri jelu trebali bi se obratiti liječnicima ako su zabrinuti. A što se tiče pomoći, ne postoji jedna učinkovita metoda, tvrdi Pelchat. Iako, neke stvari ne biste trebali činiti.

"Otkrili smo, a i drugi su to potvrdili, da ako ćete kuhati samo određenu hranu ili nuditi djetetu samo ono što želi, nećete pripomoći situaciji. Isto tako, ne funkcionira ni kažnjavanje ni podmićivanje", kaže Pelchat.

Umjesto toga, uživajte u hrani, manje brinite o njoj i odvojite dovoljno vremena za kuhanje, u što uključite i djecu, kako bi s vremenom i sami prevladali svoj strah ili odbojnost.

Iako, moramo napomenuti da još ne postoje dokazi da će dijete, ako s vremenom postane manje izbirljivo, imati manje šanse za razvoj anksioznosti ili depresije, piše Mashable.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.