U selu istočno od Bruxellesa belgijska kompanija želi napraviti jedinstveni eksperiment s odlagalištima otpada. Kompanija imena Group Machiels želi iskopati milijune tona desetljećima starog otpada zakopanog na jednom od najvećih europskih odlagališta smeća. Otpad žele pretvoriti u obnovljivu energiju i građevinski materijal.
"Broj odlagališta u Europi je nevjerojatan", kaže Rolf Stein, šef kompanije Advanced Plasma Power, koji proizvode tehnologiju koju će Machiels koristiti na Remo odlagalištu.
"Zašto trebamo bušiti u Južnoj Africi ili, južnoameričkim zemljama ili Australiji kako bi dobili naftu kada ovdje nadohvat ruke imamo materijale koje možemo iskoristiti", kaže Stein i podsjeća kako ljudi koriste otpad sa odlagališta (i time pozitivno utječu na okoliš) od 1953. godine.
Sve više poduzetnika poput Machielsa želi unaprijediti tehnologiju i "rudarenje otpada". Otpad, za njih, zaista nije smeće već neiskorišten potencijal za budućnost, a odlagališta žele pretvoriti u parkove i kvartove.
Odlagalište Remo koristiti će tehnologiju plazme, koja otpad zagrijava na tako visokim temperaturama da ih pretvara u plin, procesom sublimacije.
"Plazma nastaje propuštanjem električne energije kroz plin pri čemu se postižu temperature od pet do čak 15 tisuća stupnjeva Celzija. Postupak najčešće uključuje usitnjavanje otpada, nakon čega se on u kontejneru unosi u reaktor s plazma bakljama, gdje zbog visoke temperature dolazi do razlaganja organskih tvari i taljenja onih anorganskih. U plinovitoj fazi dolazi do snažne disocijacije organskih molekula što gotovo u potpunosti eliminira štetne emisije, a to je glavna prednost plazma postupka. Anorganske tvari se nakon taljenja vitrificiraju i mogu se odlagati ili koristiti kao građevni materijal", kaže na stranici Labin.com portala.
Plazma se već na nekim lokalitetima koristi kako bi se otpad pretvarao u energiju, bez da uopće mora ići na odlagalište. Otpad se, prije procesa, može filtrirati za metale i materijale koje se mogu reciklirati. Ostatak materijala se pretvara u gorivo, a jedan dio i u materijal koji se može pretvarati u građevinski materijal.
Ukoliko se tehnologija pokaže uspješnom, mogla bi reciklirati milijune dolara vrijednog otpada te generirati gorivo za automobile, domove i industrijska postrojenja.
"Kada bi se Remo pokazao kao valjana opcija, onda bi ljudi počeli ozbiljno shvaćati potencijale o kojima je ovdje riječ", kaže Stuart Wagland, profesor koji se bavi energetikom sa Cranfield sveučilišta. Njegov predmet istraživanja je konvertiranje plastike u plin kroz termičku obradu.
Rudarenje otpada (ili rudarenje odlagališta) i spomenuta tehnologija su u povojima, a za sada prednjači SAD. U Europi je pola milijuna odlagališta, procjenjuje Eurelco, EU konzorcij. Samo u Remu "skriva" se više od 18 milijuna tona otpada. Machiels želi pola pretvoriti u građevinski materijal, a pola u energiju koja bi sljedećih 20 godina mogla napajati 200.000 domova prije no što se odlagalište pretvori u park.
"Nemojte odbaciti otpad", njihov je moto, kaže Yves Tielemans koji je zadužen za projekt. Machiels je također vlasnik odlagališta u Čileu i isto planiraju napraviti tamo ako im planovi u Belgiji uspiju. Držati otpad zakopan ispod zemlje je i financijski teret i veliki teret za okoliš.
Potrebno je odgovorno nadgledati kako ne bi došlo do toga da zagađivači procure u podzemne vode, a ispuštaju se i staklenički plinovi, poput metana.
Wagland kaže kako bi ta tehnologija trebala galopirajuće osvajati u sljedećih pet godina. Četiri velika odlagališta u Velikoj Britaniji koja je detaljno proučio su, kaže, prava skladišta aluminija, bakra i litija, materijala za kojima je u proteklih nekoliko godina porasla potražnja.
"Trebamo pomoć države kako bi pokazali da se sve to može", kaže Wagland. Lokalne zajednice će možda trebati nagovarati i uvjeriti kako je riječ o odličnim projektima. Machiels je trenutno na sudu s nekim lokalcima koji su protiv projekta. Nadaju se da će uskoro imati odgovor o tome mogu li sljedeće godine nastaviti s projektom.
Predstavnik građana, Maurice Ballard, kaže kako se većina slaže s tehnologijom u teoriji no brine ih hoće li "rudarenje" utjecati na kvalitetu života i okoliša.
"Ako se uloži u najbolje moguće mehanizme zaštite mislim da će tehnologija imati otvorena vrata, jer nam se naprosto ne isplati sav taj materijal i potencijal ostaviti ispod zemlje te onda uvoziti iz stranih zemalja, to je vrijeme prošlo. Osim toga nije samo stvar u tehnologiji, mnogi građani reagiraju emocionalno, a ne u skladu s znanstvenim činjenicama. Boje se da će otvaranje odlagališta značiti život u regiji zagađenoj prašinom, smradom i prometom", kaže Ballard.
Čelni čovjek Eurelca, Peter Tom Jones, kaže da svugdje imaju problema s podrškom lokalaca. U Remu to znači da cijeli projekt kasni iako je od stručnjaka dobio zeleno svijetlo.
Ako Remo napokon krene sa zacrtanim niz će drugih kompanija pozorno gledati hoće li rudarenje otpada biti dovoljno profitabilno. Machiels je siguran da je financijska strana cijele priče također jasna, no priznaje kako je svako odlagalište drugačije, a sve ovisi o vrsti otpada.
Wagland kaže kako smatra da bi se 25 posto europskih odlagališta moglo rudariti s velikim profitom, no prvo Remo mora dobiti priliku da se iskaže.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
smeće