Svoju najnoviju ekspediciju na Himalaju Stipe Božić u listopadu 2015. nije najavio kao još jedno osvajanje najvišeg planinskog vrha na svijetu iz sportskih pobuda, nego kako bi pronašao svog davno izgubljenog prijatelja, Antu Bućana iz Splita. Božić je Everest do tada osvajao dvaput, 1979. i 1989., svaki put u društvu nekog od slovenskih kolega i nepalskog pomagača. Hrvatsko-slovenski poduhvati na Himalaji tih godina, u to vrijeme vođeni kao jugoslavenske ekspedicije, bili su sam svjetski vrh.
No, u ekspediciji 1983. izgubili su dvojicu, Bućana i Nejca Zaplotnika. Zaplotnika su ubrzo našli, ali je mladi sportaš ubrzo umro na planini, te su ga tamo i sahranili. Bućan je, međutim, izgubljen, već 36 godina zamrznut u drevnom ledu Himalaje, jer Božić ga nije uspio pronaći niti 2015.
Jedna druga tragedija, neusporedivo veća, ona koja pogađa i čovječanstvo i sav život na Zemlji, posljednjih godina čini sve izvjesnijim da bi Stipe Božić ipak mogao doživjeti oproštaj od svog prijatelja iz mladosti. Riječ je o užasnim vijestima iz Nepala.
"S Mount Everesta u posljednjih nekoliko godina osobno sam skinuo desetak tijela poginulih planinara, a jasno je da ih se pojavljuje sve više i više", kazao je istodobno za CNN i BBC Ang Tshering Sherpa, bivši predsjednik Nepalskog planinarskog udruženja.
Razlog zašto su on i aktualni predsjednik Udruženja voditelja ekspedicija u Nepalu Dambar Parajuli sada pokrenuli ovu temu jest taj što time žele natjerati vlasti Nepala da učine više za zaštitu penjača na Himalaji, posebno na Mount Everest nakon što su vlasti NR Kine poduzele određene korake s tibetske strane.
Danas 66-godišnji Ang Tshering Sherpa karijeru je počeo prije skoro 40 godina u turističkom pružanju posebnih usluga planinarima, ali je vremenom, kako je primjećivao sve veće posljedice po Mount Everest uslijed klimatskih promjena, a istodobno i sve veće opasnosti po planinare, jer su snijeg i led postajali sve nestabilniji, uvelike se posvetio ekološkom aktivizmu.
"Zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja snijeg i led sve se brže otapaju i sve češće otkrivaju tijela poginulih koja onda nalaze planinari", kazao je.
Od prvih ekspedicija iz 1922. do danas na toj planini izginulo je više od 300 ljudi, a kako ih se na vrh uspješno uspelo njih 4800, ispada da na svakih 16 koji se domognu Mount Everesta, dođe jedan koji smrtno strada. 2014. godine bilo je 17 poginulih, godinu poslije 19 poginulih, redom pod lavinama.
No, na toj planini gine se i od srčanih i moždanih udara, od gušenja jer je pri vrhu količina kisika u zraku samo trećina one na razini mora, od smrzavanja, obrušavanja kamenja, leda i snijega, naprosto od pada i konačno od propadanja u pukotine u ledenjacima. Tijekom skoro jednog stoljeća penjanja na Mount Everest spušten je u podnožje tek jedan manji broj stradalih, što znači da ih je na planini, u ledu, ostalo jako puno, prema nekim procjenama oko 250.
Ako bi se u računicu krenuli ubrajati i svi drugi vrhovi, posebno onaj najsmrtonosniji na svijetu, K2, broj planinara koji su godinama i desetljećima mrtvi zarobljeni u ledu broji se u pustim stotinama, a jedan od njih je i 1983. godine poginuli Ante Bućan. Božić, Bućan, Zaplotnik i također Slovenac Viki Grošelj u proljeće 1983. krenuli su na Himalaju kako bi se popeli na vrh Manaslu, s 8165 metara osmi najviši na svijetu.
U hrvatsko-slovenskoj ekspediciji bili su to sve sami prekaljeni, iskusni planinari. Božić i Zaplotnik čuveni po osvajanju Mount Everesta, Grošelj legenda slovenskog planinarstva, uopće na području cijele Jugoslavije. No, kako je riječ o sportu u kojem je nemala realna opasnost od pogibije sastavni dio računice i planiranja, niti to što je bila riječ o četvorici svjetskih alpinističkih prvoligaša nije bilo nikakvo jamstvo protiv opasnosti.
Oni su toga bili svjesni, zato su posebno, kao ozbiljni planinari, činili apsolutno sve kako do toga ne bi došlo. Samo, dok su silazili iz visinskog logora, na dvojicu od njih obrušio se veliki komad leda i odnio ih sa sobom ravno u ledenu smrt. Zaplotnika su pronašli, a Bućan...
Čak niti samo za Mount Everest, kamoli za cijelu Himalaju, nitko ne može znati koliko točno tamo leži zamrznutih poginulih planinara i šerpa. U međuvremenu su klimatske promjene počele ostavljati ekstremne tragove i sve su češće prijave pronalaska tijela davno poginulih. Nekoliko podataka pokazuje klimatsku katastrofu koja se odigrava na "Krovu svijeta". Najnovija mjerenja dubinskih temperatura ledenjaka Khumbu podno Mount Everesta pokazala su -3,3°C, odnosno čak dva stupnja više od uobičajenih.
2017. baš na tom ledenjaku u Logoru 1 ukazala se ruka davno poginulog planinara. Na drugom mjestu malo dalje iste se godine na površini ukazao još jedan leš. Uopće, tamo gdje je najravnije, tamo se pojavljuje i najviše mrtvih. Isto se događa i u Alpama, jer su, isto kao i Arktik, Antarktik Grenland, ledenjaci po najvećim svjetskim planinskim masivima najpogođeniji klimatskim promjenama. Leševi stotina i tisuća zamrznutih po planinama tijekom povijesti, sada se otapaju i susreći s modernim živim ljudima.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Mondena grobnica.