Gori od kuge i ebole, a jure prema Hrvatskoj

Još prije 10 godina, primjerice, tri stručnjakinje iz Opće bolnice u Koprivnici, iz DHMZ-a i iz Agrometeorološke postaje u Koprivnici sastavile su znanstveni članak u kojem su utvrdile da klimatske promjene svakako utječu na širenje krpelja u tamošnjoj županiji. One su pritom pratile broj oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Uočile su da je ta bolest bila u porastu u tom kraju od 1979. do 2007. kako su temperature bile sve više, s tim što je posljednjih godina promatranog razdoblja KME opadao.

No, potom su temperature opet stale rasti. Prema podacima iz zdravstvenih ustanova koje prate razvoj ovakvih bolesti, u Hrvatskoj je od 2010. do 2014. zabilježeno 174 slučaja KME-a, od čega je na Zagreb otpadalo 10 slučajeva. Zašto baš isticati Zagreb? Zato što je u tih pet godina u Hrvatskoj bilo 2556 slučajeva lajmske borelioze, od čega u Zagrebu čak 704 slučaja. I stvari se razvijaju na gore.

Klimatske promjene Top News More će rasti do 10 metara, pogledajte Jadran 2100.

Pritom groznica, bol u kostima i mišićima, neurološko mrcvarenje uslijed lajmske bolesti nije jedino za što danas znanstvenici računaju da će se sve brže širiti svijetom preko krpelja uslijed klimatskih promjena. Još i gore su riketsioze koje prenose krpelji (TBR). Njih uzrokuju brojne različite bakterije diljem svijeta, mnogi simptomi su vrlo slični lajmskoj bolesti, a od nje se umire ako se ne liječi antibioticima. Onima na koje konkretna bakterija kod tog pacijenta nije otporna.

Sljedeća bolest svijeta klimatskih promjena je babezioza, bolest od koje inače obolijevaju najčešće domaće životinje, pri, krave, konji, ovce, a do čovjeka stižu krpeljom. Uzročnik je praživotinja ili protozoa vrlo slična onoj koja uzrokuje malariju. Anemija, mučnina, visoka temperatura, slabost, mučnina, pa ako pritom strada jetra, slijedi žutica, vrlo slično onome što prolazi pas dok ugiba od piroplazmoze.

Ova bolest kod ljudi danas je još uvijek rijetka, ali se razvija i širi i mnogi se epidemiolozi upravo na nju klade kao na jednog od velikih dobitnika uzročnika bolesti u doba poremećene klime na račun čovjeka. Sljedeća stvar je već nekoliko godina vrlo inspirativna za filmove katastrofe u kojima nekakav gadan virus ili pobjegne iz kakvog laboratorija ili se probije u zapadni svijet iz Afrike ili kakvom vojno-političkom glupošću dospije tamo gdje ga se nije htjelo poslati.

DFID

Riječ je o krimskoj kongo hemoragijskoj groznici. Bolet je jako nalik denga groznici, prvi su simptomi vrlo nalik gripi. Inkubacija virusa traje između jednog i tri dana od ugriza krpelja. Potom slijedi tjedan dana "gripe". Da ipak nije riječ o gripi postaje jasno u 75 posto slučajeva u kojima se između trećeg i petog dana počinje pojavljivati krvarenje, primjerice na nos. Dolazi do tamnog proljeva, pucaju kapilare na dijelovima kože, povraćanje, smetenost.

Slijedi intravaskularna koagulacija, otiče jetra, otkazuju bubrezi, može početi zakazivati dišni sustav. Pacijenti se počinju oporavljati nakon devetog ili desetog dana bolesti. Naravno, svi oni koji ne umru, a umire ih u roku od dva tjedna do 40 posto, što je stopa smrtnosti kakva se očekuje pri prosječnoj epidemiji – ebole. Ova se bolest u prvoj polovici 20. stoljeća znala pojaviti na Balkanu, točnije u nekim dijelovima Srbije, zatim nekim tada sovjetskim republikama, da bi vremenom bila izrazito lokalizirana.

Podivljala klima Znanost NASA iz orbite snimila najgore oluje 2017. i u Hrvatskoj

Danas se smatra da je vrlo vjerojatno da će za tu bolest, uslijed kombinacije klimatskih promjena i krpelja, kroz nekoliko godina doznati dobar dio Europe. Barem privremena utjeha Europi može biti to što je SFTS virus, također jedan od takvih kandidata, inače otkriven tek 2009. i sa smrtnosti do 30 posto, zasad ograničen na daleki istok.