Švedska, koju većina svijeta povezuje s hladnoćom i snijegom bori se sa šumskim požarima. Mjeseci bez kiše popraćeni tjednima nevjerojatnih (za ono podneblje) vrućina rezultirali su, piše Guardian, time da su šume doslovno buknule.
Više od 50 požarišta gorjelo je u isto vrijeme, neki od njih i u - teško je povjerovati - Arktičkom krugu. Švedska je za pomoć zamolila susjede i svijet, a neki su se već odazvali te su poslali kanadere i ekipe, poput Norveške i Italije.
Švedski su požari nuspojava valova vrućine koji su zahvatili cijelu sjevernu hemisferu i siju kaos od sjeverne Amerike, preko Arktika, Europe, pa do Afrike gdje je u Alžiru izmjeren 51.3 Celzijev stupanj, što je najviša temperatura ikada zabilježena na tom kontinentu.
U Japanu je trideset osoba umrlo od vrućine, a mnoštvo je hospitalizirano jer se temperatura gotovo ne spušta ispod 40 stupnjeva. Kaliforniju muče suše ali i problemi sa strujom radi toga što su svi upogonili sve svoje klima uređaje.
Više od 30 stupnjeva je i u kanadskom Torontu i to dulje od 18 dana za redom, dok je inače ljetni prosjek s tako visokom temperaturom 9 dana po sezoni.
"Prva polovica ljeta na globalnoj razini definitivno odstupa od klimatskog prosjeka. Neuobičajeno visoke temperature u sjevernim krajevima sjeverne hemisfere na mnogim su postajama premašile dosadašnje maksimume. Osim izmjerenih temperaturnih rekorda, visoke temperature traju dulje razdoblje, pa su u mnogim krajevima zabilježeni toplinski valovi koji mogu biti prijetnja starijem stanovništvu, kroničnim bolesnicima ali i ljudima koji se izlažu velikim naporima", objašnjava mr. sc. Lidija Srnec s Državnog hidrometeorološkog zavoda, iz Službe za klimatologiju
U Montrealu je bilo toliko slučajeva smrti radi vrućine da su tijela morala biti skladištena van grada jer nema dovoljno mrtvačnica. Praksa pokazuje kako je riječ o globalnom problemu, a ne lokalnom.
No zašto je točno sjeverna hemisfera tako usijana da gori Arktik, tope se krovovi i ne pomažu niti klima uređaji. Većina se znanstvenika slaže kako je klimatologija, i bez globalnog zatopljenja, izrazito kompleksna i zaguljena znanost.
"Nemoguće je isključiti ulogu globalnog zatopljenja i promjene klime. Naravno, ekstrema je bilo i prije i treba imati na umu da na klimu djeluju i druge sile i promjene, a ne samo globalno zatopljenje", kaže Dann Mitchell sa sveučilišta Bristol.
Na situaciju kod kuće, pak, osvrnula se Srnec. Ističe kako subjektivni dojam ljeta ove godine kvare dani s oborinama (iako oborine u ukupnoj količini ne odstupaju od prosjeka). U Hrvatskoj je, kaže, klimatska situacija blaža nego u spomenutim djelovima planete, a ako usporedimo prošlogodišnje ekstremno toplo ljeto s ovom godinom čini se kao da je ljeto zaista izostalo.
"Radi se o kratkoročnim varijacijama klime pri čemu je sasvim uobičajeno da dva međusobna ljeta budu različita. Štoviše, klimatska ocjena lipnja ove godine (usporedba s 30 godišnjim prosjekom) pokazuje da je on na cijelom području Hrvatske bio topliji, uz pretežnu ocjenu vrlo i ekstremno toplo", kaže Srnec i objašnjava kako je, što se oborina tiče, lipanj u velikom dijelu Hrvatske imao prosječne količine oborine, dok je na istoku zemlje, u unutrašnjosti Istre i manjim lokalnim područjima Dalmacije oborine palo nešto više od prosjeka, a ovogodišnji je srpanj je do sada imao uglavnom prosječne ili malo više temperature u odnosu na prosjek, ali je zbog nestabilne atmosfere vrlo često bilo oborine.
Jedan od faktora su i mlazne struje, atmosfersko strujanje u smjeru zapada prema istoku, a nastaje uslijed rotacije Zemlje. Ponekada, ako su jako intenzivne, donose i oluje. Kada su blage onda nastupaju mirni dani i nepromijenjene temperature, kao sada.
"Mlazne struje su uska područja zraka izrazito velikih brzina najčešće na visinama blizu tropopauze (oko 11 do 12 km iznad morske razine). Na sjevernoj hemisferi u pravilu pušu od zapada prema istoku, i smještene su iznad područja jakih temperaturnih gradijenata (fronte). Mogu biti duge nekoliko tisuća kilometara, široke nekoliko stotina, a debljine nekoliko kilometara. Mlazne struje su uglavnom odgovorne za promjene vremena i kada ih ne bi bilo ili bi bile vrlo slabe vrijeme se ne bi puno mijenjalo", objašnjava Srnec fenomen.
Drugi su faktor promjene temperature oceana ili takozvana Sjevernoatlantska multidekadska oscilacija (Atlantic Multidecadal Oscillation, AMO).
"Ovaj je scenarij sličan onome iz 1976. kada su slične oceanske temperature u Atlantiku i slabe mlazne struje rezultirale sličnim poljima visokog pritiska i kaosom. To je bilo vjerojatno najsuše i najtoplije ljeto Velike Britanije u tom stoljeću", kaže klimatolog Adam Scaife.
Na mlazne struje i površinske temperature Atlantskog oceana, te njihov utjecaj na klimu, osvrnula se i Srnec. Oslabljena mlazna struja na sjeveru Europe, kaže, do sada je pogodovala dugotrajnom zadržavanju stacionarne anticiklone. Posljedica toga su visoke temperature i dugotrajan izostanak oborine.
"Dodatan uzrok visokim temperaturama zraka na sjevernoj hemisferi je i pozitivna anomalija površinske temperature Atlantskog oceana (tzv. Sjevernoatlantska multidekadska oscilacija). Prosječno vrijeme u Hrvatskoj ljeti je velikim dijelom definirano utjecajem Azorske anticiklone. Ovo ljeto je ona slabije izražena, pa je posljedično tome i atmosfera manje stabilna uz nešto niže temperature zraka", kaže.
Ilustracija: Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka za lipanj 2018.
Ilustracija: Odstupanje količine oborine za lipanj 2018.
No, postoji jedna velika razlika između 1976. godine i danas, nadodaje Tim Osborn, direktor istraživanja na sveučilištu East Anglia.
"Stvar je sada malo kompliciranija radi nekoliko desetljeća globalnog zatopljenja, rasta razine stakleničkih plinova, koji su ozbiljno povisili "baznu" temperaturu", kaže Osborn.
Srnec također ističe kako je globalno zatopljenje je vrlo aktualna tema u klimatologiji posljednjih desetljeća. Podsjeća kako je temperatura u porastu otkad postoje mjerenja, a istraživanja pokazuju kako su ljudske aktivnosti tome značajno doprinijele.
izazvane. U svom radu, koji je velikim dijelom vezan uz istraživanje klime i klimatskih promjena na regionalnom nivo, zanimljivo je vidjeti kako se promjene klime odražavaju u pojedinim sektorima gospodarstva. Na taj način istraživanje dobiva svoju primjenu što bi i trebala biti njegova svrha. Podloge procjena mogućih klimatskih promjena u skorijoj budućnosti trebale bi biti uzete u obzir kod svih većih planiranih razvoja i investicija", kaže Srnec i ilustrira vezu između klimatologije kao prirodne znanosti i njezine važnosti za svakodnevni život i gospodarstvo.
Rezultat je promjene klime da će potpuno "prirodne" pojave, poput slabije mlazne struje, imati mnogo izraženije efekte nego prije 40 godina. I ne samo to, nego s obzirom na to da će temperature u prosjeku rasti za više od dva Celzijusa, ovakvi će valovi vrućine postajati sve češćima. Pogađaju i druge krajeve svijeta, a zaslužni su i za odumiranje velikog djela australskog koraljnog grebena prošle godine.
Srnec se za Express osvrnula i na "klimatološku budućnost Hrvatske" i koliko na to utječe globalno zatopljenje.
"Scenariji klimatskih promjena jasno ukazuju na očekivani porast temperature na cijeloj zemlji. Porast će biti jače izražen prema kraju stoljeća, a očekuje se u svim sezonama. Signal promjene oborine nije jednoznačan na cijeloj zemlji, kako prostorno tako ni vremenski. Uglavnom, za područje Hrvatske je signal jasnije izražen od sredine 21. stoljeća, kada se može očekivati manje oborine u toplijem dijelu godine, osobito u južnim krajevima, a nešto više zimi na sjeveru. Unatoč porastu oborine zimi, očekuje se manji broj dana sa snijegom, što znači da će doći i do promjene vrste oborine", kaže Srnec.
Ističe i kako praćenje klime u Hrvatskoj jasno i naočigled pokazuje da se klima mijenja. Trendovi ukazuju na porast temperature zraka, a sve su češći i ekstremni događaji koji se možda ne mogu direktno povezati s klimatskim promjenama. Međutim, dosadašnja istraživanja pokazuju da se takvi događaji u budućnosti mogu javljati češće s jačim intenzitetima.
"Veliki materijalni gubici koji nastaju u slučaju suša, poplava, požara (koji su češći u vrlo sušnim i vrućim razdobljima) i drugim ekstremnim događajima pokazuju koliko su važne prognoze, rana upozorenja i istraživanja klime, s ciljem planiranja, adaptacije i prilagodbe", napominje Srnec.
