Azteci bili su moćan indijanski narod koji je u 15. i 16. stoljeću vladao velikim carstvom u južnom Meksiku, a zapravo su bili savez od 3 plemena koje je prema van djelovalo kao jedan narod pod astečkim imenom. Sjedište, odnosno glavni grad im je bio Tacuba, a carstvo im je propalo kad ih je osvojio Hernan Cortes 1519.
Iako nisu živjeli tako davno, ne postoji puno podataka o ovom narodu, dojam koji su ostavili iza sebe je da su bili povučeni, mirni tipovi, barem što se tiče rata i smrti, novo otkriće arheologa baca sasvim novo svjetlo na drevnu kulturu, pokazujući da su bili mnogo brutalniji nego što smo prethodno pretpostavljali.
Jezivije nego samo slutili
Naime, u dubokim slojevima zemlje ispod Mexico Cityja pronađen je toranj sastavljen od najmanje 676 ljudskih lubanja. Iskopavanje je izvršeno u nekadašnjem Templo Mayosu, jednom od najvećih astečkih hramova u njihovom glavnom gadu, koji je danas glavni grad Meksika, piše IFLScience.
Unutar tog poznatog arheološkog blaga pronađene su na stotine lubanja i na tisuće fragmenata kostiju oblikovanih u cilindar od vapnenca, stoji u izvješću. Te strukture od ljudskih ostataka, poznate pod imenom "tzompantli", i prije su dokumentirani, no ovo što su znanstvenici otkrili za njih je bilo "jezivije nego što su ikad vidjeli".
- Očekivali smo da su to mladi muškarci, kakvi bi ratnici trebali biti, no saznali smo kako brojne kosti pripadaju ženama i djeci - rekao je biološki antropolog, Rodrigo Bolanos.
U raj idu samo ratnici, žrtvovani i žene umrle pri porodu
Ono što se zna je da im je religija bila mnogobožačka, a najvažniju ulogu imao je Huitzilopochtli, bog rata. Tonatiuh je bio bog Sunce, a njemu su se prinosile ljudske žrtve, zbog njega su vođeni neprekidni ratovi (takozvani 'rat cvijeća') kako bi se moglo doći do novih zarobljenika.
