Znanstvenici su se okrenuli otrovu stršljena, pčela i paukova kako bi razvili terapije koje spašavaju živote. Istraživači s MIT-ja kreirali su sintetske varijante peptida pronađenih u otrovu stršljena koji su se pokazali kao efektivni antibiotici. S obzirom na to da je sve realističnija prijetnja otpornosti na antibiotike, takvi bi sintetizirani peptidi mogli biti zamjena klasičnim antibioticima.
Dvije su najčešće fobije, piše Big Think, fobija od igala te insekata. Rijetko su kome pčele i paukovi draga stvorenja, no njihovi otrovi, koji za mnoge mogu biti i smrtonosni ili barem jako bolni prepuni su molekularnih struktura koje znanstvenici jedva čekaju "otključati"
Od nekih se već sada rade tablete protiv bolova, smanjuje pritisak u krvi ili pak detektiraju eksplozivi. A sada su na MIT-ju iznašli način kako stršljenov otrov pretvoriti u antibiotik.
Sve je to zato jer pčele, stršljeni i određene vrste paukova imaju nešto što se zovu antimikrobni peptidi - kao što i samo ime sugerira, oni se ne slažu najbolje s bakterijama, što znači da imaju terapeutske karakteristike, ali ne može ih se koristiti u prirodnoj formi zato jer dolaze u formi otrova. Umjesto toga, ideja je razviti metodu kako prilagoditi peptide tako da nastave borbu protiv bakterija, ali ne naškode ljudskim stanicama.
Na MIT-ju se bave time da ili na posebne načine izvuku postojee peptide ili pak da ih sintetiziraju u laboratoriju.
"Kada je riječ o dovoljno malim peptidima možete probati mutirati amino kiseline kako bi shvatili kako koji dio "lego kocke" doprinosi aktivnostima protiv bakterija i toksičnosti", kaže César de la Fuente-Nunez, autor radnje.
Nakon što je desetak varijanti testirano na bakterijama i gljivicama, znanstvenici su one koji najviše obećaju testirali na miševima. Prvo su ih zarazili rezistentnim patogenom Pseudomonas aeruginosa, a onda ih "liječili" sintetiziranim peptidom koji je sterilizirao infekciju te time demonstrirao svoj potencijal kao antibiotik. Daljne pretrage na miševima pokazale su kako više nema patogena.
Patogeni koji postaju sve rezistentniji na klasične antibiotike sve su veći problem, a Svjetska zdravstvena organizacija prozvala ih je "konstantnim rizikom za javno zdravstvo koje zahtjeva akciju diljem svih sektora države i društva".
Takozvani "superburgs" odgovorni su za 700.000 smrti godišnje. Taj bi broj do 2050. mogao skočiti do 10 milijuna.
Ako znanstvenici stvarno uspiju pretvoriti antimikrobne peptide u nekovencionalne antibiotike, onda "post-antibiotici" era i ne mora biti zdravstvena kataklizma. No, i dalje preostaje jako, jako puno istraživanja.
"Sve u svemu ovo ima više potencijala no što se itko nadao", kažu autori. Iako ćemo svi i dalje htjeti otrovne insekte i paukove što dalje od sebe možda ćemo ih promatrati na posve drugačiji način.
