Halucinacije, koje se često povezuju s psihotičnim poremećajima, mogu biti rezultat prirodnog procesa kojim mozak pokušava pronaći smisao u svijetu, tvrde znanstvenici.
Naime slike i zvukovi koji ne postoje mogu biti generirani navikom mozga da predvidi što bi sljedeće mogao doživjeti ili očekivati, popunjavajući na taj način rupe u stvarnosti, pokazalo je najnovije istraživanje. Upravo ta mogućnost nam dopušta da, primjerice, u brzo kretajućoj tamnoj silueti u spavaćoj sobi prepoznamo mačku, iako je nismo dobro vidjeli.
Profesor Paul Fletcher s Cambridgea izjavio je sljedeće: "Činjenica da naš mozak može predvidjeti stvari omogućuje nam da budemo učinkoviti i vješti pri stvaranju čiste slike iz inače dvosmislenog i kompliciranog svijeta. Ali to isto tako znači da nismo daleko od toga da percipiramo i stvari koje ustvari ne postoje, što je definicija halucinacija."
Ekipa s Cambridgea, s kolegama sa Sveučilišta u Cardiffu, izvela je eksperiment kojim su željeli vidjeti mogu li ljudi skloniji psihozama bolje mentalno popuniti dijelove slike koji nedostaju.
Sudionici su dobili crne i bijele slike koje su nalikovale tek mješavini linija i mrlja sve dok se na ekranu ne bi pojavila cijela slika u boji. Jednom kad bi se pojavila slika, bilo je jasno što su mrlje i linije trebale prikazivati.
Osobe koje su pokazivale rane znakove psihoza postigle su puno bolje rezultate od onih bez znakova psihičkih bolesti, prenosi Independent.
Profesor Naresh Subramaniam s Cambdigea smatra da su ova otkrića važna jer pokazuju da se na pojavu ključnih simptoma psihičkih bolesti može gledati kao na promijenjenu ravnotežu normalnih moždanih funkcija.
"Istraživanje nam pokazuje i to da ovi simptomi i iskustva ne ukazuju na 'slomljeni' mozak, nego onaj koji teži - i to na vrlo prirodan način - pronalasku smisla u podacima koje dobiva izvana, a koji mu se čine nejasnima."
