Znanost
25996 prikaza

Misterij 37 stoljeća stare pločice - odakle im to znanje?

Babilonska glinena pločica star 3700 godina i dr. Daniel Mansfield iz Sydneyja
University of New South Wales
Znanstvenici su ovime otkrili tajnu njihovih znanja iz arhitekture, ratovanja, ekonomije...

Prije nešto više od 100 godina u današnjem Iraku arheolozi su pronašli mnoštvo glinastih pločica starih 3700 godina s klinastim pismom, što je već samo po sebi bilo neopisivo zanimljivo. A jedna od njih, naziva "Plimpton 322", danas se pokazuje kao dokaz koliko su Babilonci bili briljantni matematičari, apsolutno ispred svog vremena, i koliko je upravo to bila jedna od ključnih stvari zbog kojih je Babilon bio ekonomska supersila svog doba.

Klinasto pismo Babilonci su preuzeli od Sumerana koji su svoju civilizaciju izgradili prije njih. Pismo je, kako Sumeranima, tako i Babiloncima, omogućilo do tada nezamislivo učinkovit društveni sustav, jednu visoku razinu funkcionalnosti zakonodavnih, administrativnih i ekonomskih institucija. Na tome je izrastao i Babilon.

Njegovo carstvo potrajalo je 1200 godina, bilo je bogato, kulturno vrlo razvijeno, vojno i ekonomski izrazito moćno, bio je to centar plodne nizine na Bliskom istoku između rijeka Tigris i Eufrat.

Vjeronauk, državno natjecanje Istraživanje Znanost Djeca u religioznijim zemljama lošija su iz matematike i fizike

Babilonci su metode navodnjavanja i poljoprivredu naslijedili od Sumerana. Osim toga su gradili moćne i tehnički složene brane, kanale, obrambene sustave... i na kraju se postavlja pitanje, kako su za sve to bili sposobni, odakle im tolika znanja?

Tu se dolazi do Plimptona 322. Za ovu tablicu vrlo rano, još od dešifriranja klinastog pisma, bilo je jasno da je riječ o nečem povezanom s matematikom.

Znanstvenici sa Sveučilišta Novog Južnog Walesa iz Sydneyja sada su otkrili da je riječ o apsolutno najstarijoj i iznenađujuće preciznoj trigonometrijskoj tablici u povijesti čovječanstva. Sada je jasno da nisu mudri i pametni antički Grci bili ti koji su otkrili trigonometriju i postali gospodari znanja trokuta, kutova...

Mogućnosti praktične primjene u tehnici, ekonomiji, uopće svemu vezanom uz praktična i prirodna znanja koje takvo što otvara neograničene su.

To onda znači i da je trenutak u kojem su prastari Babilonci prije 37 stoljeća prokljuvili kako da izračunavaju trokute, nagibe, kutove i sve ostalo, bio onaj iz kojega je procvala znanstvena tradicija matematike koju baštinimo danas. Brojevi koji se navode u tablici na glinenoj pločici nisu iz decimalnog sustava, s bazom 10 koji koristimo danas, nego iz onog s bazom 60. Suštinski ne mijenja apsolutno ništa na stvari, mogli su komotno koristiti i binarni sustav ili sustav s bazom npr 93. Bilo bi im sasvim isto.

Babilonska glinena pločica star 3700 godina i dr. Daniel Mansfield iz Sydneyja | Author: University of New South Wales University of New South Wales
"Plimpton je matematičare mučio 70 godina, još otkako su shvatili da sadrži poseban obrazac brojeva koji se naziva 'Pitagorinom trojkom'", navodi u svojim izjavama na sveučilišnoj stranici iz Sydneyja dr. Daniel Mansfield. Riječ je o izrazu tipa a2+b2=c2, odnosno izvedenicama tog izraza. "Ono što je do sada bivalo misteriozno jest zašto je netko u antičkom spisu prionuo složenoj zadaći ispisivanja i sortiranja takvih brojeva na pločici", objasnio je Mansfield.

Nakon puno razbijanja glave o taj problem, njemu i kolegama uspjelo je odgonetnuti da tablica opisuje niz pravokutnih trokuta, koristeći pritom odnose među stranicama, a ne kutove i kružnice.

"To je fascinantan matematički rad koji svjedoči o čovjeku koji je nesumnjivo bio genij. Pločica ne sadrži samo najstariju trigonometrijsku tablicu na svijetu, nego je to i jedina savršeno pouzdana trigonometrijska tablica tog doba", kazao je on i dodao da su Babilonci, sad je postalo jasno, imali sasvim poseban pristup aritmetici i geometriji.

Rukopis iz Bakshalija s najstarijim zapisom nule Spektakularno Znanost Veliko otkriće: Zapis s prvom nulom star je 1800 godina

Ovo istraživanje objavila je Historia Mathematica. Do sada se smatralo kao činjenično nesporno da je onaj koji je otkrio trigonometriju, bio starogrčki astronom Hiparh, koji je živio oko 120 godina prije Nove ere. Plimpton 322 otkriće trigonometrije smješta više od 1000 godina ranije u prošlost, što će imati velike posljedice za daljnje proučavanje povijesti matematike, povijesti uopće i za arheologiju.

S ovakvom tablicom danas postaje jasno da je Babiloncima bilo neusporedivo jednostavnije, primjerice, graditi palače, stepenaste piramide, hramove. Čak bi se moglo zamisliti i da netko i danas dođe na ideju primjene ovako praktično složene tablice; primjerice u obrazovanju, možda čak i u programiranju, kazao je Manfield.