Novi arheološki ostaci svjedoče o užasu Pompeja

Radnici i stručnjaci Arheološkog parka Pompeji rekonstruirali su na lokalitetu katastrofalne erupcije Vezuva 79. godine savršeno očuvanog konja kojega je monstruozno siloviti piroklastični tok s temperaturom do 400°C ubio u trenu. Bijega nije bilo jer se lavina užarenog plina, pepela i kamenja sručila brzinom od oko 300 kilometara na sat.

YouTube

Životinja je u trenutku tragedije očito bezbrižno spavala u svojoj štali i nije bila svjesna što joj se dogodilo. Arheolozima je pronalazak konja, koji je za života galopirao po rimskim prostranstvima, neprocjenjiv za rekonstrukciju rimskog društva. U toj istoj vili koju su arheolozi pažljivo iskopali, pronašli su četiri sobe, drveni krevet, čak i jedan grob odrasle osobe, i to s očuvanim kosturom.

Osim toga, pronašli su cijelu ulicu s vilama koje su imale velike balkone. Arheolozi su i ranije pronalazili životinje koje je vulkan pobio jednako nezaustavljivo kao i ljude. No, ovaj put pronalazak je takav da će njegov izgled biti u stanju rekonstruirati do posljednjih pojedinosti. Konj je arheologe iznenadio svojom veličinom.

Od hrpta do poda samo metar i pol, a unatoč tome po svoj prilici bila je riječ o odrasloj životinji, vjerojatno čak ne niti skromnih dimenzija za antička doba. Životinju su rekonstruirali na isti način na koji su rekonstruirali i ljude. Kada su naišli na šupljinu u stvrdnutoj lavi, pažljivo su je ispunili plastičnom masom, pričekali da se stvrdne i tako su dobili savršeni otisak.

Ovu metodu još krajem 19. stoljeća izmislio je talijanski arheolog Giuseppe Fiorelli, koji je bio fasciniran položajem tijela, ruku, ekspresijom emocija žrtava, što je ostalo zaustavljeno u pokretu tijekom skoro 2000 godina. Arheolozi su do sada već uspjeli rekonstruirati pse i svinje iz doba Rimskog carstva. Za konja smatraju da je bila riječ o plemenitoj životinji, koju su koristili ili za utrke ili za nastup u cirkusu.