Još se davno Aristotel zapitao što nam radi glazba, a iza njega i mnogi drugi veliki umovi poput Darwina i Kanta. Slavni antropolog Claude Levi Strauss glazbu je 1969. godine nazvao „vrhovnim misterijem znanosti o čovjeku“.
Pa iako su moderna neurološka istraživanja i znanstvena istraga učinili mnoge napretke, još uvijek nije jasno kako i što nam glazba radi. Neodgovorena su i pitanja poput onih „Zašto nam se neka pjesma stalno 'vrti' u glavi?“ ili „Zašto plešemo?“, a mi vam donosimo popis najintrigantnijih:
1. Zašto se razvijamo odgovarajući na glazbu?
Još dok je Darwin radio na svojoj teoriji evolucije, glazba je bila jedna od najtežih prilagodbi koje je pokušao objasniti. Vjerovao je da glazba mora služiti za neku svrhu seksualne selekcije, kao što je cvrkut ptica koji pomaže mužjacima koji pokušavaju impresionirati ženke. Znanstvenici sa Sveučilišta Sussey sugerirali su da to možda i nije netočno jer su otkrili da žene na vrhuncu menstrualnog ciklusa osobito privlače skladatelji koji stvaraju najsloženiju glazbu.
No, većina drugih znanstvenika misli da glazba služi nekim drugim prilagodljivim funkcijama i izvan reprodukcije. Antropologinja Ellen Dissanayake predstavila je 2009. godine tezu da je glazba sposobna uskladiti ljudski tjelesni ritam te pomoći društvenim grupama da se spoje u sitaucijama kad bi moglo biti konkurencije. Još dalje, Scientific American objavio je 2012. godine istraživanje kojim se dokazuje da glazba može uskladiti misli pojedinaca.
2. Zašto nas čini tako snažnima?
Procesuiranje glazbe zahvaća veliki dio mozga, i to nas neodvojivo povezuje s našim emocionalnim centrima za obradu, kao što su amigdala i hipokampus. Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da su naši vizualni korteksi puno više zaposleni kada slušamo zastrašujuću glazbu.
3. Jesu li naši odgovori na glazbu univerzalni ili to učimo kroz kulturu?
Stephen McAdams iz McGill's Schulich glazbene škole proveo je istraživanje tako što je podijelio ljude iz Kanade i Konga te im pustio da slušaju glazbu drugih kultura pokušavajući prepoznati emocije. Obje grupe imale su visok stupanj uspješnosti u prepoznavanju emocija. Međutim, intenzitet emocija koje su osjećali, oblikovali su njihovi kulturni obrasci. Tako ljudi iz Konga nisu snažno odgovaralil na tužnu glazbu jer se u njihovoj kulturi glazbom služi kako bi se prenijela radost.
4. Zašto plešemo?
Nagon za pokretom dok slušamo glazbu može ponekad biti toliko jak da ga je teško kontrolirati. Znanost je otkrila da slušanje glazbe uzrokuje brži protok krvi u noge što stvara nagon da ih pomičemo. Slušanje glazbe aktivira cerebelum, primitivnu strukturu baze mozga koja pomaže u razbijanju slušnih signala u sastavne dijelove, kao što su nagibi, boja zvuka i glasnoća. Cerebelum je također uključen u koordinaciju i vrijeme kretanja. Dakle, način na koji naš mozak glazbu pretvara u pokret.
Istraživanje iz 2005. godine pokazalo je da najbolji plesači teže biti usklađenog tijela što znači da oni vještiji imaju dobre gene. Osim toga, ako nekoga drugog gledamo kako pleše, to kao da zrcalno potiče naše neurone i može poslužiti za usklađivanje tijela i uma, ali i olakšavanje emotivnih veza.
5. Zašto pjesme 'zaglave' u našim glavama?
„Crv slušanja“ teško je proučavati u laboratorijskim uvjetima, ali znanstvenici imaju nekoliko teorija o tome kako se pjesme 'zaglave'. „Crv slušanja“, kako ga nazivaju, nastaje kada je mozak pod stresom, umoran ili u stanju mirovanja pa se na taj način zabavi pjevajući dobro poznate pjesme ili one koje smo nedavno čuli.
6. Zašto je popularna glazba - popularna?
U istraživanju objavljenom 2008. godine u Social Psychology Quarterlyju sudionici su slušali i rangirali pjesme. Znanstvenici su jednoj grupi slušatelja pustili pjesme bez određenog poretka, dok su drugoj skupini rekli da su pjesme složene po popularnosti. Zaključak je bio: „Sudionici koji su bili svjesniji ponašanja drugih više su slušali pjesme za koje su vjerovali da su popularnije“.
7. Zašto nam sličan glazbeni ukus pomaže pri zaljubljivanju?
Glazbeni ukus jedna je od prvih tema o kojima se raspravlja na prvim susretima među parovima. To je zato što mnogi vjeruju da glazba puno govori o osobnosti. Nekoliko istraživanja otkrilo je snažne veze između glazbenog ukusa i osobnosti. Ljubitelji agresivne, visokoenergetske glazbe teže ekstrovertiranosti i nameću se u društvu, dok su ljubitelji jazza, bluesa ili folka otvoreniji prema novim iskustvima i emocionalno stabilniji od ljubitelja popa.
Istraživanje iz 2011. godine otkrilo je, pak, da kada nađemo drugu osobu s kojom dijelimo glazbeni ukus, tada nam se ona još više sviđa.
8. Zašto nam se glazbeni ukus oblikuje dok smo jako mladi?
Poput mnogih razvojnih čimbenika, čini se da postoji kritično razdoblje za razvoj glazbenog ukusa. Ono počinje s 14, a vrhunac dostiže oko 24. godine.
Postoji nekoliko razloga. Dok se jedan veže uz radosti puberteta kada nam 'rastu' hormoni i sve nam se čini jako važnim, uključujući i glazbu, drugi ima veze s ljudima koje susrećemo tijekom toga razdoblja pa smo time izloženi i najširem rasponu glazbe. S 24 godine, piše Mic, ulazimo u svakodnevno rutinu posla što učvršćuje i našu osobnost.
9. Zašto mladi ljudi vole toliko emo?
Prolazeći kroz pubertet, mladi teže glazbi koja će ih odvojiti od roditelja ili djetinjstva, a to je povijesno bio emo, punk i metal. Agresivna glazba ima ogromnu terapijsku vrijednost za neke slušatelje.
Istraživanje iz 1996. godine otkrilo je da ljubitelje agresivne glazbe, posebice metala, taj žanr smiruje. Tužna glazba može pak potaknuti širok spektar pozitivnih emocija. Emo glazba je savršen spoj metala i tuge, te nudi savršenu glazbu koja pomaže mladima da prođu kroz teškoće adolescencije.
