Lokalitet Gadačrili Gora u Gruziji, 30 kilometara južno od Tbilisija još od 60-ih godina bio je među arheolozima na glasu kao mjesto za koje se sumnjalo da se tamo proizvodilo vino još u kameno doba. Znalo se da su ljudi koji su tamo živjeli prije 8000 godina (6000 godina pne) uzgajali grožđe, da bi sada međunarodna skupina arheologa konačno i dokazala da su stanovnici malog naselja iz doba ranog neolitika doista znali kako da od grožđa proizvedu piće za dodatno si uveseliti zabave.
Znanstvenim radom objavljenim u Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, Gadačrili Gora postaje najstarije poznato mjesto u svijetu tradicije proizvodnje vina, još od doba kad se prethistorijski čovjek uvelike oslanjao na alat i oružje od kamena i kostiju. Ovo mjesto dio je neolitičke kulture Šulaveri-Šomu koja se prostirala današnjom Gruzijom, Azerbejdžanom i visoravnima Armenije.
Komadi grube grnčarije koje su arheolozi tamo pronalazili još prije pola stoljeća, na sebi imaju dekoracije za koje arheolozi smatraju da predstavljaju grozdove, a analize ostataka peludi pokazale su da su obronci brda koja danas prekrivaju šume, u ta doba pokrivali vinogradi. Zanimljivo je da se slične posude za vino, također zapremine do 300 litara, dandanas koriste u Gruziji u tradicionalnom vinarstvu.
Znanstvenici su analizirali ostatke koje su pronašli na posudama i, osim peludi, pronašli i ostatke škroba, te na kraju i tragove vinske kiseline. A za što su sve prethistorijski ljudi koristili vino? "Kao lijek, sredstvo društvenog povezivanja, sredstvo mijenjanja svijesti i kao luksuznu robu. Vino je ušlo u središte kultova, farmakopeje, kuhinje, ekonomije i društva na Bliskom istoku", stoji u znanstvenom članku.
Gruzija je ovime dobila i službenu potvrdu onoga čime se ova nacija do sada neslužbeno ponosila; kao mjesto s kojega se svijetom proširilo umijeće proizvodnje vina. Doduše, na jednom lokalitetu u Kini, Jiahu, između Pekinga i rijeke Jangce, postoje tragovi o još starijoj tradiciji proizvodnje alkoholnih pića iz fermentiranog voća, čak 1000 godina starijoj. No, tamo je bila riječ o fermentaciji mješavine žitarica i divljeg voća, što se nipošto ne može nazvati vinom u pravom smislu riječi.
Za lokalitet u Gruziji arheolozi pretpostavljaju da su ljudi vino proizvodili na istom mjestu gdje su imali vinograde, da su cijedili sok iz grožđa i ostavljali ga da fermentira, a da su vino prenosili u svoje selo tek nakon što bi piće bilo gotovo. Kako bi spriječili da im se vino pokvari, odranije se zna da su u pradavnim vremenima vinari koristili borovu smolu i još neke biljke, na isti način na koji današnji vinari koriste sulfite. U slučaju nalazišta u Gruziji takve tragove arheolozi nisu pronašli, uopće nikakve tragove sulfita.
To znači da prethistorijski vinari po svoj prilici još nisu znači čuvati vino tijekom cijele godine, nego im je to bilo sezonsko piće. Utjecaj borove smole otkriven je na Bliskom istoku tek stoljećima poslije. Ovakvo otkriće je unatoč tome čudesno, jer je riječ o razdoblju razvoja čovjeka u doba kad je radio tek prve korake u otkrivanju umijeća poljoprivrede i stočarstva. Proces poznat kao "neolitska revolucija" svoje korijene inače ima u Anadoliji, u današnjoj Turskoj, nekoliko stotina kilometara zapadno od Gruzije.
Zanimljivo je da je čovjeku bilo potrebno vrlo kratko vrijeme, samo nekoliko tisuća godina, od trenutka kad je otkrio kako kultivirati divlje trave, koje će dugim procesima selekcije postati žitarice kakve danas poznajemo, do trenutka kad su otkrili kako proizvoditi vino. Poznato je da sve današnje euroazijske sorte grožđa potječu iz jedne jedine, neke pradrevne koja je nekoć uspijevala na području današnjeg Kavkaza. Diljem svijeta postoji ih mnoštvo, a samo u Gruziji postoji ih čak 500 različitih.
Arheolozi sada pokušavaju detektirati koja bi moderna sorta vonove loze mogla biti najbliža onome što su uzgajali vinari iz kamenog doba kako bi potom, koristeći iste metode kao i oni, proizveli vino koje bi bilo najbliža moguća rekonstrukcija onoga čije su tragove otkrili na neolitskoj grnčariji. U ovom istraživanju sudjelovali su znanstvenici iz Gruzije, SAD-a, Kanade, Izraela, Danske, Francuske i Italije. Moguće je, doduše još uvijek samo u teoriji, da su ljudi u kamenom dobu na jednom mjestu uzgajali vino još i ranije.
Riječ je o Taurskom gorju u istočnoj Turskoj s monumentalnim lokalitetima Gobekli Tepe i Nevali Cori uz rijeku Tigris gdje se u organiziranim naseljima živjelo već 9500 godina pne. A ako bi se uspjelo dokazati i to, takvo otkriće značilo bi da su ljudi vinarstvo otkrili skoro pa u prvim trenucima samih prapočetaka kultiviranja žitarica i poljoprivrede.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
a jesu li našli tragove Šeksa?