Većina ljudi traga za srećom. Neki ekonomisti tvrde da je sreća najbolji pokazatelj zdravog društva. Iako znamo da nas novac može usrećiti, nakon što podmirite osnovne potrebe, nećete biti puno sretniji. Točnije, nećete to biti ako novce krivo potrošite.
Većina ljudi troši na fizičke stvari jer, logično, misle da će one dulje trajati i, automatski, dulje ih činiti sretnima od odlaska na koncert ili vikenda na usamljenom otoku. No jedno istraživanje je pokazalo da to uopće nije točno.
"Jedan od neprijatelja sreće je prilagodba", kaže dr. Thomas Gilovich, profesor psihologije s Cornell fakulteta koji je posljednja dva desetljeća proveo proučavajući povezanost novca i sreće. "Kupujemo stvari koje nas trebaju usrećiti, i uspijevaju u tome. Ali tek nakratko. Nove stvari nas isprva uzbuđuju, ali zatim se naviknemo na njih."
Zato umjesto da kupite najnoviji iPhone, Gilovich vam savjetuje da novce potrošite na iskustva kao što su odlazak na izložbu, aktivnosti na otvorenom, putovanja ili učenje nove vještine. Jer će vam to dugotrajno gledano donijeti više sreće.
Istraživanje je pokazalo da su prvotno i ljudi koji su uložili u fizičku stvar i nešto nematerijalno bili jednako sretni. Ali, nakon nekog vremena su ljudi koji su se okružili stvarima bili manje sretni zbog njih, dok je zadovoljstvo zbog proživljenih događaja s vremenom samo raslo (sjetite se kako se rado prisjećate nekih zgoda iz prošlosti, a ne posjedovanja prvog mobitela).
Ironično je da će činjenica da je nešto stalno prisutno umanjiti značaj te stvari, jer ćete se naviknuti da je ona jednostavno tu i kao da će utonuti u pozadinu i postati dio uobičajene svakodnevice. S druge strane, iskustva postaju dio našeg identiteta i čine veći dio nas od naših materijalnih dobara.
"Možete stvarno voljeti svoje stvari. Možete čak smatrati da je dio vašeg identiteta povezan s njima, ali one uvijek ostaju odvojene od vas. Za razliku od toga, iskustva su dio toga tko zaista jeste. Mi smo zbroj svih naših iskustava", objašnjava Gilovich. Uz to, naša iskustva nas više povezuju s drugim ljudima, jer ćete se vjerojatno lakše povezati s nekim tko je proveo jesen u Pragu, kao i vi, nego s osobom koja ima isti model smartphonea.
"Mi konzumiramo iskustva direktno s drugim ljudima. A čak i kad su ona završila, ona čine dio priča koje prepričavamo drugima", napominje Gilovich. Da ne govorimo da je puno manja šansa da ćete negativno uspoređivati svoja iskustva s tuđima, nego što ćete to činiti ako uspoređujete što posjeduju ljudi oko vas. Materijalna dobra je uostalom puno lakše uspoređivati, pa to ljudi često i rade, dok s iskustvima nije ista priča. Vi ste bili na Braču, a vaš kolega na Hvaru. Ne možete reći da je jedan puno bolje prošao od drugog, dok ako jedan vozi starog Fiću, a drugi najnoviji Opel, to vrlo lako možete učiniti.
Ako društvo ozbiljnije razmisli o ovom istraživanju, točnije njegovim otkrićima, ljudi bi mogli početi manje trošiti na gomilanje nepotrebnih stvari, ali bi i poslodavci mogli više uložiti u organiziranje besplatne edukacije, putovanja i rekreaciju za svoje zaposlenike, piše Fast Co.Exist.
