Znanost
1775 prikaza

Plastika nema alternative, caka je u razgradnji ostataka

Smeće u gradskoj luci Dubrovnik
Grgo Jelavić/PIXSELL
Samo se dva posto od 78 milijuna tona plastične ambalaže reciklira, znanstvenici traže rješenje za problem prije no što se ugušimo u plastici

Plastika je revolucionarizirala svijet, i ekološki aktivisti i znanstvenici slažu se kako, barem trenutno, plastika nema alternativu. Studije su pokazale da kada bi se plastična pakiranja morala zamijeniti drugim materijalima, to bi dovelo do radikalnog porasta potrošnje energije i materijala, kao i emisije štetnih plinova u atmosferu. Alternativni materijali iziskivali bi 2.7 puta više oslobađanja plinova koji pridonose radikalnom zatopljenju. Glavni je izazov ublažiti štetu koju odbačena plastika predstavlja za okoliš, te se njome koristiti umjerenije, svjesnije i kontroliranije.

Dama Ellen MacArthur, nekada poznata jedriličarka a sada filantropkinja, vodi fondaciju nazvanu "New Plastics Economy" i zastupa stav kako se cijeli životni ciklus plastike mora redizajnirati.

Plastično smeće u moru Porazni podaci Znanost Jadran se guši: 70 posto smeća u moru je plastika

- Od 78 milijuna tona plastične ambalaže koja se godišnje proizvede u svijetu, čak 40 posto ide direktno u smeće. Od toga 32 posto 'procuri' u okoliš, 14 posto se spaljuje, a samo 14 posto odlazi u reciklažu. Od toga, samo se dva posto ponovno preradi u plastiku iste kvalitete i ode u uporabu. To je jako malena brojka - rekla je MacArthur za BBC.

Kada je riječ o plastici valja zapamtiti da ne postoje prirodni procesi koji mogu apsorbirati nerazgradivu plastiku natrag u biološki ciklus, ne može ju se odbaciti u prirodi i čekati da se pretvori u kompost kao što je to slučaj s organskim otpadom. Plastika traje stoljećima, neki kažu zauvijek. To znači da se sva plastika mora sakupiti i posebno tretirati, a to su procesi koji traju i - koštaju.

- Termin 'plastika' uključuje materijale sastavljene od različitih elemenata poput ugljika, vodika, kisika, dušika, klora i sumpora. Svaka molekula plastike ima tisuće atoma vezanih zajedno, te ima veliku relativnu molekulsku masu. Tako su sastavljeni i 'prirodni' materijali, poput drveta i smole a plastika oponaša upravo te strukture. Plastika, ili polimeri, proizvodi se konverzijom prirodnih proizvoda ili sintezom kemikalija koje potječu od nafte, prirodnog plina ili ugljena - kaže American Plastics Council.

Charles Darwin NAJVEĆI OD VELIKIH Znanost "Darwin nam je vlastoručno otkrio zašto smo ovdje"

Nekada znanstveno čudo iz sebe ostavlja ekološku pustoš, posebno otkada je proizvodni ciklus razvio sistem koji je omogućio proizvodnju plastike za vrlo malo novaca.

- Plastika je nevjerojatan materijal. Lagana, vodootporna i transparentna - kaže za BBC Ian Jamie, šef Staeger Clear Packaging tvrtke iz Coventryja. Napomenuo je i kako radi sa znanstvenicima kako bi pronašli nove vrste plastike koje će se lakše razgraditi i čija proizvodnja neće toliko koštati.

Na kraju je na svakome ponaosob odluka hoće li, i koliko, plastike kupovati ili će neke proizvode kupiti u staklenoj ambalaži ili konzervi. Jesu li potrošači spremni na kompromise za dobrobit okoliša.

Na godišnjoj bazi proizvede se 300 milijuna tona plastike, a od toga osam milijuna tona završi u moru, gdje mikročestice plastike jedu ribe, a tako ih i mi unosimo u organizam. S druge strane niz znanstvenika tvrdi kako u oceanima ima manje plastike no što kalkulacije pokazuju, a to ih je navelo na razmišljanje da su određeni mikrobi evoluirali tako da mogu razgraditi polimere.

Ispijanje vode s izvora ZDRAVSTVENI RIZIK Znanost Upozorili na novi trend: 'Sirova' voda vas može ubiti

- Imamo sindrom 'izgubljene plastike'. No naravno još nemamo nikakve dokaze da postoje mikrobi koji mogu metabolički procesuirati plastiku, ali radimo na tome da vidimo o čemu je riječ, pada li plastika na dno oceana ili je netko zaista 'jede' - kaže kemičarka Alexandra ter Halle. Nedavno je otkrivena i vrsta crva koja se hrani pčelinjim voskom a 'proždire' i plastične vrećice.

- Vosak se sastoji od sličnih kemijskih veza kao polietilen. Stotinjak crva treba mjesec dana da pojedu jednu 5.5-gramsku plastičnu vrećicu - kaže biologinja Federica Bertocchini koja se nada da bi to mogao biti početak rješenja problema.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.