Ljudski se rod neće riješiti nesreća sve dok rod onih koji se ispravno i istinski bave filozofijom ne dođe na vlast ili dok se oni koji imaju vlast ne počnu istinski baviti filozofijom, tim je riječima davnih dana Platon opisao svoj ideal državnog uređenja. Platonova vizija idealne države, prema kojoj su na vlasti "filozofi kraljevi", u modernoj Hrvatskoj kao da je naišla na plodno tlo.
Naime, čak četvorica ministara znanosti od njih 15, koliko ih se na toj poziciji izmijenilo od 1990. godine do danas, po struci su bili filozofi: Ante Čović, Gvozden Flego, Predrag Šustar i naposljetku aktualni ministar Pavo Barišić. Podatak da ni jedno znanstveno polje nije imalo toliko ministara kao filozofija nešto je na što bi filozofi trebali biti ponosni. No oni to nisu.
Jedan od u svijetu najcjenjenijih hrvatskih filozofa današnjice, prof. dr. Neven Sesardić, koji je više od 15 godina radio kao profesor filozofije na Sveučilištu Lingnan u Hong Kongu, a predavao je i na prestižnim sveučilištima u Americi, Velikoj Britaniji i Japanu, kaže kako mu je potpuno nejasno zašto političari, i lijevi i desni, na mjestu ministra znanosti vole vidjeti filozofe.
"Očito u svim strukama ima ljudi koji vole vlast. Posebno je apsurdno da u današnjoj politici toliki utjecaj imaju filozofi koji su nekad zdušno propagirali marksizam (poput Čovića, Flege i Barišića) i koji su tek nakon propasti komunizma oportunistički počeli zastupati sasvim drukčije stavove. Je li moguće da nema vjerodostojnijih ljudi na sveučilištu", pita se Sesardić. Posebice dvojbenom smatra činjenicu da su svi filozofi na ministarskoj poziciji, osim Predraga Šustara, u međunarodnim krugovima potpuno neprepoznatljivi znanstvenici.
"Od njih četvorice jedini koji ima respektabilne publikacije je kolega Šustar. Preostala trojica nisu ostavila nikakav trag u struci, čak ni u nekom minornom, opskurnom časopisu", rekao je Sesardić. Za Juru Zovka, profesora na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru i znanstvenog savjetnika Instituta za filozofiju, koji je od 1993. do 2000. godine kao pomoćnik ministra znanosti i sam bio na političkoj funkciji, brojka od čak četiri filozofa na ministarskoj poziciji očiti je dokaz da filozofi vole moć.
Za razliku od njega, prof. dr. Žarko Puhovski, koji je do umirovljenja 2012. godine predavao filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra kako je prije moć ta koja voli filozofe, a to je, kaže, i puno opasnije. U Hrvatskoj je, prema dostupnim podacima, znanstveno aktivno 200-tinjak filozofa, no broj onih koji su međunarodno relevantni vrlo je malen.
Barišića su, podsjetimo, za plagiranje 2011. prijavila četvorica kolega (dr. sc. Tomislav Bracanović, dr. sc. Pavel Gregorić, dr. sc. Tomislav Janović i dr. sc. Davor Pećnjak), a nakon što su utvrdili da je Barišić u svojem članku na engleskom jeziku "Does Globalization Threaten Democracy", objavljenom 2008. u časopisu Synthesis philosophica, plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora. Barišić je prvo sve negirao, da bi se nakon što je buknula afera e-mail porukom osobno ispričao američkom filozofu Stephenu Schlesingeru.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ako je plagirao,zašto ne ode,a ako je,što to govori o čovjeku,koji se svakodnevno razapinje po medijima?