Znanost
5626 prikaza

Plenkijev filozof Pavo samo je još jedan truli marksist!

Nastavak sa stranice: 1

Kasnije je tvrdio kako se Schlesingeru ispričao zbog pogreške u fusnoti (a ne zbog plagijata) te da je propust odmah primijetio i ispravio u španjolskoj inačici istoga članka koja je objavljena 2010. u časopisu Dokos (javnosti je nepoznat podatak da je ministar Barišić u tom časopisu i sam član uredničkog odbora.) Unatoč brojnim pritiscima, saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju krajem prosinca 2016. jednoglasno je zaključio kako je sumnja četvorice znanstvenika da je ministar počinio plagijat bila opravdana.

U čitavu se priču uključio znanstvenik Ivan Đikić. On je, nakon odluke Odbora, tri puta pisao premijeru tražeći da Hrvatska, po uzoru na ostale europske zemlje, postane prostor nulte tolerancije na plagijat, posljedica čega bi trebala biti i Barišićeva smjena. Dio Barišiću sklonih znanstvenika odgovorio je pismom podrške u kojem se od predsjednika Sabora i Vlade traži da zaštite ministra Barišića od mobbinga i medijskog linča.

Tekst o Pavi Barišiću u Jutarnjem listu | Author: screenshot/youtube screenshot/youtube
Pismo podrške Barišiću potpisala su 104 člana akademske zajednice, među kojima je razmjerno malo filozofa (brojčano ih je najviše iz Osijeka i Splita, gdje je Barišić najviše napravio za razvoj studija filozofije). Većina se filozofa po ovom pitanju nije oglasila. Ni za, ni protiv. Dr. sc. Kristijan Krkač, redoviti profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i vanjski suradnik Filozofskog fakulteta družbe Isusove, koji je među prvima (još prije Barišićeva stupanja na dužnost) javno analizirao njegov znanstveni opus.

Došao je do zaključka da Barišić "ne samo da nije najbolji hrvatski filozof niti kao istraživač, ni kao nastavnik, nego nije niti najbolji hrvatski znanstvenik, a jasno je da nije najbolji hrvatski upravitelj velikim znanstveno-obrazovnim sustavima". Zato ne krije da ga šutnja kolega jako zabrinjava. Krkač je mišljenja da bi svaki filozof u posebnim uvjetima morao zauzeti stav o nekom za akademsku zajednicu relevantnom pitanju, a sumnja je na ministrov plagijat, kako kaže, itekako je poseban uvjet.

Uzroke šutnji vidi u činjenici da je većina ljudi danas prisiljena grozničavo se boriti za golu egzistenciju. Profesora Sesardića puno više, pak, brine činjenica da su podršku ministru svojim potpisom dali ravnatelj Instituta za filozofiju i predsjednik Hrvatskog filozofskog društva. "To je za mene razočaravajuće jer nema nikakve dileme da je plagijat počinjen", rekao je Sesardić.

Senat Sveučilišta u Splitu, na kojem Barišić predaje Povijest filozofije i Filozofiju prava i politike, na svojoj je 34. sjednici održanoj prije nekoliko dana, točnije 26. siječnja, donio odluku o dodjeli sveučilišne Nagrade za znanost i umjetnost, a nakon što je Sveučilište, prema izvještaju Thomson Reutersa, u nekoliko područja mjerenja unutar najvažnije svjetske znanstvene baze Web of Science proglašeno najboljom znanstvenom institucijom u državi u 2016. godini, a u nekim područjima i najboljim hrvatskim sveučilištem.

Svojoj odluci Senat je priložio popis najproduktivnijih znanstvenika prema bazi Web of Science, među kojima je i Pavo Barišić. Prema podacima Google Scholara, koji mjeri utjecaj znanstvenika na način koji je najprimjereniji za humanističke znanosti, trojica splitskih filozofa s najvišim brojem citata su 64-godišnji Mislav Kukoč koji ima 106 citata, zatim 59-godišnji prof. dr. Pavo Barišić s 31 citatom (od čega su svega četiri citata stranih autora) i 53-godišnji izvanredni profesor Dario Škarica koji ima 26 citata.

Pavo Barišić Plenki pogriješio? Top News Ljilja Vokić: Afere Pave Barišića nisu priče, nego istina

Na Hrvatskim studijima, odakle je protiv ministra Barišića stigla prijava za plagijat, najviše citata", 201", ima jedan od prijavitelja, 44-godišnji izv. prof. Pavel Gregorić. Drugi je po broju citata (49) prof. dr. Josip Talanga koji se sa 63. godine nalazi pred mirovinom, a treći, s 38 citata, također jedan od prijavitelja, 43-godišnji izvanredni profesor Tomislav Bracanović. Njih, međutim, ne čeka sveučilišna nagrada, nego ih lako moguće čeka kazna.

Otkako je, naime, Senat Sevučilišta u Zagrebu Hrvatske studije nedavno proglasio sveučilišnim odjelom, veliko je pitanje što će biti sa studijima koji su se do sada izvodili na Hrvatskim studijima, posebice sa studijem filozofije. Kristijan Krkač kaže kako mu nije jasno zašto se prvo išlo kažnjavati instituciju koja je tijekom reakreditacije, koju je Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela 2013./2014. godine, ocijenjena kao najbolje visoko učilište koje izvodi program društveno-humanističkih znanosti.

Valjda se, kaže, trebalo krenuti od one koja je najgora. Svoju zabrinutost zbog situacije na Hrvatskim studijima ovih je dana u razgovoru za tjednik Nacional izrekao i Jure Zovko. On je za Express rekao kako misli da je najveći problem Hrvatskih studija taj što su se transformirali u radikalno analitički model filozofije koji ne odgovara ni aktualnom ministru Barišiću ni njegovu mentoru, prorektoru zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. Anti Čoviću.

  • Stranica 2/3
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • spaner 15:25 09.Veljača 2017.

    ako je plagirao,zašto ne ode,a ako je,što to govori o čovjeku,koji se svakodnevno razapinje po medijima?