Znanost
797 prikaza

Pomor: Od 1970. smo pobili 60 posto svih životinja

Životinje
Thinkstock
Na taj bolan i dugotrajan masakr koji se događa pred našim očima, upozoravaju znanstvenici

Nikad kraja poraznim podacima koji pokazuju kakvo naslijeđe, bolje rečeno osiromašeno naslijeđe, ostavljamo budućim generacijama. Takav je i podatak kako su ljudi, mi, u potpunosti s lica Zemlje 'obrisali' 60 posto sisavaca, ptica, riba i gmazova od 1970. godine. 

Taj bolan i dugotrajan masakr koji se događa pred našim očima, primijetili su i zabilježili znanstvenici, njih 59 sa svih strana svijeta. Istraživanje neprofitne organizacije Svjetski fond za prirodu (WWF) pokazalo je kako sve veće potrebe i zahtjevi za hranom i resursima uništavaju mrežu divljeg života koja nas okružuje, i koja je nastajala milijunima godina i o kojoj i mi sami ovisimo.

"Mjesečarimo i tako smo stigli na sam kraj litice. Razmjeri onoga što smo napravili mogu se usporediti sa nestankom 60 posto ljudske populacije što je isto kao da smo Sjevernu i Južnu Ameriku, Afriku, Europu, Kinu i Oceaniju, u potpunosti 'ispraznili' od ljudi. Ovo je puno više od onoga da gubimo čudo prirode, na ovaj način smo zapravo ugrozili našu budućnost, budućnost ljudi. Priroda nije samo nešto "što je lijepo imati", ona je sistem koji nas održava na životu", rekao je Mike Barrett, direktor WWF-a.   

Mnogi stručnjaci tako vjeruju kako je započela šesta faza masovnog izumiranja, i prva koju je uzrokovala vrsta Homo sapiensa. 

"Rapidno ostajemo bez vremena. Samo ako se uhvatimo ovog problema, ekosistema i klime, možemo imati nekakvu šansu da planet sačuvamo za budućnost čovječanstva", rekao je prof. Johan Rockström, sa Instituta za istraživanje utjecaja klime iz Potsdama.

Kraljevski pingvini IZUMIRANJE? Znanost Katastrofa: Nestaju pingvini iz najpoznatije kolonije

Posljednja istraživanja pokazala su kako je čovječanstvo uništilo 83 posto sisavaca i polovicu biljnog svijeta od početaka naše civilizacije do sada. No ono što posebno zabrinjavaja je činjenica koju naglašavaju znanstvenici, a to je da bi prirodi trebalo od pet do sedam milijuna godina da s oporavi od uništenja, piše The Guardian. 

Prilikom izrade ovog poraznog istraživanja znanstvenici su se koristili podacima o 16.704 primjeraka sisavaca, ptica, riba, gmazova, vodozemaca, koji predstavljaju 4000 vrsta. Posljednji podaci prikazuju razdoblje od 1970. do 2014. godine i pokazuju kako je populacija opala za oko 60 posto. Četiri godine ranije pad je bio 52 posto. Ova "šokantna istina", kako kaže Barret pokazuje da se uništavanje divljeg života nastavlja. 

Upravo divljina i ekosistem vitalna su ljudska potreba.

"Priroda doprinosi ljudskoj dobrobiti kulturno i duhovno, ali i kroz produkciju hrane, vode i energije, te kroz regulaciju klime, zagađenja, oprašivanja i poplava. Izvještaj The Living Planet pokazuje kako ljudske aktivnosti uništavaj prirodu po neprihvatljivoj brzini, i tako prijete dobrobiti trenutačnih i budućih generacija", rekao je prof. Bob Watson.

Najveći gubitak divljeg života dolazi zbog uništavanja prirodnih staništa, u većini slučajeva kako bi se izgradile mnogobrojne farme. Tri četvrtine zemlje sada je značajno pogođeno upravo takvim razornim aktivnostima. Ubojstva zbog hrane sljedeća su velika opasnost koja nam prijeti, a 300 vrsta sisavca pojeli smo do ruba njihovog izumiranja. Oceani se masivno 'prazne', a polovica riba se industrijski izlovljava. 

Porasle su i razine kemijskog zagađenja, a zbog njih polovici populacije kitova prijeti izumiranje. Svjetska trgovina omogućila je  priljev invazivnih vrsta i bolesti, a posebni utjecaj ostavlja na vodozemce, koji umiru zbog gljivičnih oboljenja za koje se vjeruje kako su se proširili upravo trgovinom životinjama.

Najpogođenija regija je ona Južne i Sjeverne Amerike, koja je zabilježila 89 posto smanjenja populacije kralježnjaka, koje uvelike potiče uništavanja bogatstva šuma. Svaka dva mjeseca tako u tropskim savanama nestaje područje veličine dijela grada. 

"Klasičan je to primjer nestanka koji je rezultat naše konzumacije i potrošnje, s obzirom kako uništavanje šuma potiče sve veća potreba proizvodnje soje, koja se izvozi diljem svijeta i koristi kao stočna hrana", naglašava Barret. 

Šišmiš BOLEST Znanost Čudna bolest ubija milijune šišmiša - na rubu su nestanka

Staništa najpogođenija ovime su rijeke i jezera, u kojima je populacija opala za 83 posto. 

"Događa se to zbog velike pohlepe ljudi i izrada brana, i opet je tako prisutna ta veza između prehrambenog sistema i divljeg života", naglašava Barret. 

Smatra kako je jedni način da se to promijeni - prehrana s manje mesa. 

Index Living Planet mnogi će kritizirati zbog njegove širine, no svi indikatori, od rata izumiranja do netaknutosti ekosistema upućuju na kolosalne gubitke i "svi pričaju istu priču", reći će Barrett.  Očuvanje treba postati obaveza, a primjeri oporavka npr. populacije tigrova u Indiji koji ja u proteklih šest godina porasla pokazuju kako se nešto može napraviti. Temeljni problem je konzumacija, smatra generalni direktor WWF-a. 

"Više ne možemo ignorirati utjecaj trenutačno neodrživog modela proizvodnje i rasipnog stila života", naglašava Marco Lambertini.

U tom smjeru odgovore na pitanja što bi se moglo napraviti trebala bi donijeti i UN-ova konvencija o biološkoj različitosti koja će biti održana 2020. godine. 

"Potreban nam je globalni sporazum za prirodu i ljude i ostale su nam samo dvije godine da to napravimo. Ovo nam je stvarno posljednja šansa. Ovaj put to moramo učiniti kako treba", naglašava Barrett. 

Da je, koliko god to zvuči filmski i mnogima i dalje nevjerojatno, kucnuo zadnji čas, upozoravaju nas stručnjaci. Možda bi ovaj put njihovo upozorenje trebali i čuti. 

"Mi smo prva generacija koja je u potpunosti svjesna kako uništavamo planet. I posljednja koja može nešto napraviti kako bi se to zaustavilo", rekla je Tanya Steele iz WWF-a. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.