Najveći majmun koji je ikada hodao Zemljom izumro je prije nekih sto tisuća godina, procjenjuju znanstvenici.
Gigantopithecus – koji je po svom izgledu bio sličan slavnoj filmskoj gorili King Kongu, bio je pet puta teži od odraslog muškarca i visok oko tri metra. U vrijeme kada je bio na vrhuncu svog razvoja, prije otprilik milijun godina, nastanjivao je polutropske šume u južnoj Kini i jugoistočnoj Aziji.
Znanstvenici do sada nisu znali gotovo ništa o njegovoj anatomiji i navikama. Jedini fosilizirani ostaci s kojima znanstvenici raspolažu su četiri djelomično sačuvane donje vilice i oko tisuću zuba, od kojih je prvi pronađen 1930-ih godina u jednoj apoteci u Hong Kongu, gdje je čuvan pod nazivom "zmajev zub".
"Ovi ‘mršavi’ ostaci nam ne mogu reći je li se životinja kretala na dvije ili četiri noge i koje su bile njene fizičke proporcije", kazao je Herve Bocherens, znanstvenik s instituta za ljudsku evoluciju Sveučilišta u njemačkom Tubingenu, piše Huffington Post.
Znanstvenici vjeruju da je gigantopithecus bio “rođak” orangutana, ali ne znaju je li, kao i orangutan, imao zlatno-crvenu dlaku ili crnu poput gorile. Drugu misteriju predstavlja njegov način prehrane: je li bio mesožder ili vegetarijanac? Je li volio bambusovo lišće kao i još jedna njegova “rođakinja”, pretpovijesna gigantska panda?
Odgovori na ova pitanja znanstvenicima bi mogli pomoći da dođu do zaključka zašto je životinja, koja sasvim sigurno nije strahovala od nijednog predatora, izumrla.
Bocherens i međunarodni tim znanstvenika otkrili su da je ovaj drevni King Kong živio isključivo u šumi, da je jeo samo biljnu hranu, te da nije bio baš previše oduševljen bambusom.
Sve je to funkcioniralo bez većih problema do trenutka kada je na Zemlji nastupilo ledeno doba u vrijeme pleistocena koji je trajao od prije 2,6 milijuna godina do prije 12.000 godina. Tada su se priroda i evolucija urotile protiv ovog diva i dovele do njegovog potpunog izumiranja, naveo je Bocherens.
"Obzirom na to koliko je bio velik, gigantopithecusu je bila potrebna velika količina hrane", objasnio je on.
"Kada su se u vrijeme pleistocena šume sve više pretvarale u savane, postalo je sve teže doći do hrane", kaže Bocherens.
Prema istraživanjima, drugi majmuni i rani ljudi u Africi koji su imali sličnu vilicu uspjeli su preživjeti u gotovo istim uvjetima hraneći se lišćem, travom i korijenjem. Iz nekog nepoznatog razloga, ovaj gigantski azijski majmun, koji je vjerojatno bio prevelik da bi se penjao po drveću i kretao po granama, nije se uspio prilagoditi.
Klimatske promjene koje su se dogodile prije nekoliko stotina tisuća godina bile su odgovorne i za nestanak brojnih drugih vrsta, posebno velikih životinja, s azijskog kontinenta.
