Znanost
4127 prikaza

Prijeti nam epidemija jedne od najsmrtonosnijih bolesti u povijesti

Virus
Thinkstock
Znanstvenici upozoravaju da bi epidemija mogla imati katastrofalne posljedice na čovječanstvo

Boginje, smrtonosna bolest iskorijenjena prije tri desetljeća, mogla bi ponovno zaživjeti, tvrde znanstvenici. 

Naime, zbog klimatskih promjena počeo se topiti led na Sibiru što predstavlja potencijalnu opasnost jer su ispod slojeva leda zakopana mnogobrojna trupla zaražena boginjama. Epidemija boginja poharala je Sibir prije oko 120 godine. Odnijela je mnoge živote, a znanstvenici upozoravaju da bi nova epidemija imala katastrofalne posljedice za čovječanstvo.

Pojavila se sumnja da su spore potencijalno opasnog virusa iz trupala već su zarazile 24 osobe, koje se trenutačno nalaze u bolnici u Salehard, na sjeveru Rusije. Liječnici tvrde da je ovo tek početak te da bi situacija mogla postati puno ozbiljnija ako se potvrdi da je zaista riječ o boginjama.

"1890. godine ondje je izbila velika epidemija boginja. U jednom gradu umrlo je čak 40 posto stanovništa. Naravno, preživjeli su zakopali tijela. Sada, sto godina nakon epidemije, otapanje ledenog pokrova je ubrzalo proces erozije", rekao je znanstvenik Boris Kershengolts.

Znanstvenici u zaštitnim odijelima sada pretražuju područje. Pronašli su spore antraksa te trupla preminulih od boginja. No, iako su detektirali fragmente DNK virusa, nisu pronašli sam virus koji bi uzrokovao novu epidemiju. 

Ipak, upozoravaju da opasnost i dalje postoji jer većina trupala je još uvijek zakopana, što bi se u skoroj budućnosti moglo promijeniti zbog klimatskih promjena.

Boginje | Author: Wikipedia Wikipedia

Računa se da je u 20. stoljeću od posljedica boginja umrlo između 300 i 500 milijuna ljudi. U ranijim razdobljima povijesti, prije nego što je razvijeno cijepljenje i moderni lijekovi, boginje su bile daleko ubojitije i imale su bitan utjecaj na povijest. Mnoge poznate povijesne osobe bile su njene žrtve. 

Najznačajniju ulogu imale su nakon otkrića Amerike, kada su domoroci Sjeverne i Južne Amerike došli u dodir s Europljanima koji su u bili inficirani virusom boginja. Za razliku od kolonizatora, domoroci nisu imali razvijen imunitet, što je dovelo do naglog širenja bolesti i dramatičnog pada domorodačke populacije pa je europskim kolonizatorima omogućen lak i nesmetan prodor u nova područja.

Posljednji poznat slučaj boginja zabilježen je 1977. godine u Somaliji