Od početka 20. stoljeća prirodne katastrofe odnijele su osam milijuna života, ili u prosjeku 50.000 godišnje, pričinivši štetu od sedam bilijuna dolara, po studji objavljenoj u ponedjeljak.
Kad su posrijedi ljudski životi, najpogubnija prirodna katastrofa su potresi koji su od 1900. odnijeli više od 2,3 milijuna života, odnosno 30 posto svih žrtava prirodnih katastofa.
S ekonomskog stajališta najrazornije su poplave, koje su pričinile 38,5 posto ukupne štete. Potresi su na drugome mjestu s 26 posto. Vulkanske erupcije uzrok su samo jedan posto sve štete.
Rezultati su to istraživanja znanstvenika Jamesa Daniella s Tehnološkog instituta u Karslruheu, koji je identificirao i s društvenoekonomskih aspekata analizirao 35.000 prirodnih katastrofa od početka 20. stoljeća. On posjeduje najveću bazu podataka o prirodnim katastrofama i njihovim posljedicama u svijetu, a rezultate istraživanja je predstavio na sastanku Europske geofizičke unije u ponedjeljak u Beču.
Od početka 20. stoljeća "broj smrti od prirodnih katastrofa ostao je iznenađujuće konstantan. One u prosjeku odnose 50.000 života godišnje", rekao je Daniell. No u međuvremenu se svjetska populacija dramatično povećala.
Najsmrtonosnija prirodna katastrofa je velika poplava u Kini koja je 1931. godine odnijela oko 2,5 milijuna života.
Potres, cunami i posljedična nuklearna kriza u Japanu 11. ožujka 2011. "najskuplja" je prirodna katastrofa s 335 milijardi dolara izravne štete.
