Pronašao najstariju životinju koja je živjela na Zemlji

Jedna točkica u kamenu širine tek 0,7 milimetara Zhenbingu Sheu mogla bi život lansirati ravno među zvijezde, među one za koje se za najznačajnije znanstvene seminare diljem svijeta rezerviraju mjesta samo u hotelima s pet zvjezdica i mjesta u prvom razredu u avionima.

Na susretu s kolegama prije nekoliko dana u Geološkom društvu London She je predstavio svoj fosil što ga je nedavno pronašao tragajući po pradrevnim naslagama na jugu Kine, i za kojega se ispostavilo da je star čak 600 milijuna godina, što bi značilo da je riječ o najstarijoj životinji za koju se zna da je ikada živjela na Zemlji.

Praroditelj Znanost Otkrili najstarijeg sisavca koji je predak svih nas

Ilustracije radi, prve fotosintetske biljke na kopnu, smatra se danas, pojavile su se prije 850 milijuna godina, odnosno samo 250 milijuna godina prije nego što je na svijetu živio Sheov majušni stvor iz skupine mješinaca. Otkriće je tako spektakularno da je članak o tome u New Scientistu napisao osobno izvršni urednik ovog lista Graham Lawton, čovjek koji je sa Stephenom Hawkingom prije dvije i pol godine izdao knjigu "New Scientist: Porijeklo (skoro) svega".

She je geobiolog s Kineskog sveučilišta za geoznanosti u Wuhanu i nerijetko prebire po naslagama sedimenata Doushantuo na jugu Kine. Tako je i ovaj svoj fosil, kojemu još nije nadjenuo ime, pronašao je prebiranjem pod mikroskopom onoga što je izbušio duboko u tlu. Tek pod mikroskopom vidljiva su sva čudesa njegovog "zrnca pijeska"; mišićno tkivo, živčane stanice, ticala, odnosno trepetljike, redom strukture prema kojima je sigurno da je bila riječ o životinji iz skupine rebraša.

Rebraši postoje i danas u utvrđenih 90 vrsta, a hrane se planktonom i sličnim organizmima. Izgledom podsjećaju na sićušne meduze i najjednostavniji su oblik pravih višestaničnih životinja. Kod njih je vrlo važno i to da su po svoj prilici prvi razvili takav probavni sustav u kojem otvor za hranjenje imaju na jednoj, a otvor za izbacivanje otpada na drugoj strani.

Na toj razini života nije kvaka u tome da bi takve praživotinje na taj način napravile evolucijski skok u pogledu higijene, nego to da ovakvim rješenjem, kao prvo, mogu istodobno i jesti i izbacivati izmet, što je jako važno za preživljavanje i napredovanje, a, kao drugo, zahvaljujući tome mogli su se dalje razvijati sve veći i sve duži, jer više nisu morali ostatke hrane, koja je završila u probavnom sustavu, pumpati nazad u suprotnom smjeru.

Istini za volju, Zhenbing She tek očekuje svoje prave zvjezdane trenutke, odnosno definitivnu potvrdu svog otkrića. No, već i to što o ovome jedan New Scientist piše s naslovom kao praktično gotovoj stvari, usto s egidom "ekskluzivno", totalno atipičnom za ovaj medij posvećen znanosti, svjedoči o tome da sumnjama praktično nema mjesta.

Najstarija danas poznata životinja, lako moguće ona iz koje se razvio sav ovaj džumbus na Zemlji koji poznajemo danas, bila je mrvica nalik na meduzu, manja od jednog milimetra, koju su valovi i struje pradavnih mora prije 600 milijuna godina kotrljale tamo i ovamo, dok je na kopnu život bio...

Prapovijest Znanost 'Dinosauri su bili pred nestankom i prije asteroida'

Pa, recimo da je pitanje bi li ga nevješto oko laika, koji bi tamo skoknuo vremeplovom i opremljen aparatom za disanje, uopće primijetilo da je na tadašnjem kopnu prisutan ikakav život.

Do sada je najstarija poznata životinja bilo jedno neobično stvorenje nazvano Dickinsonia, staro 558 milijuna godina, apsolutno više nalik listu neke biljke nego životinji, dotle da su znanstvenici nerijetko nagađali da je bila riječ o gljivi, prije nego što su pronašli tragove kolesterola.