Život vilinskog konjica poseban je. Od rođenja do njihove smrti može proći samo nekoliko tjedana, kada oni zapravo prolaze to veliko, epsko putovanje.
Njihova krila odvest će ih na putovanje koje će trajati 55 dana (prosječno) a proputovat će tisuće kilometara. Možda će i negdje stati na svom putu, možda i odraditi ciklus parenja, ili će to učiniti kada dođu na kraj svog putovanja. I nakon toga će umrijeti. Nikada se neće vratiti tamo gdje su se izlegli, no vratit će se njihovi potomci, i nastaviti taj život, taj obrazac kojeg provode generacije. Obrazac je uvijek isti, oni se izlegnu, migriraju, pare i nakon toga umiru, piše Atlas Obscura.
Znanstvenici oduvijek znaju kako neke vrste insekata u svojim godišnjim migracijama proputuju velike udaljenosti. Među njima su i vilinski konjici. Do nedavno nisu znali kako izgledaju njihove rute, koliko traju, ili kakav je njihov godišnji ciklus. Znanstvenici iz niza organizacija i Sveučilišta Maryland u novom radu objavljenom u Biology Letters, opisali su tako barem dio njihova puta.
Prikupili su uzorke sa 852 krila iz više od 15 javnih i privatnih kolekcija diljem Sjeverne Amerike.
"Kada ličinke ispužu iz vode u odrasloj dobi, otvore krila kako bi ih osušili prije leta. Krila više ne rastu, pa i sva kemija koja se nalazi u njima ostaje tako zauvijek", napisao je koautor studije Kent McFarland.
Vodikovi izotopi vrijedni su indikator njihovih početaka, opsega kretanja, ali i određenog jezera na kojem obitavaju, smatra Michael Hallworth, glavni autor studije.
Dodatne podatke o njihovu životu dobili su i zahvaljujući radio odašiljačima koje su pričvrstili na 14 vilinskih konjica i pratili ih tijekom 12 dana na njihovom putu jesenske migracije. Otkrili su tako kako putuju isključivo tijekom dana, i samo kada vjetar puše manje od 20 km/h.
Da bi se saznalo više potrebno je i proširiti studiju. Ima puno prostora za istraživanje, smatra Colin Studds, jedan od koautora i ekolog sa Sveučilišta Maryland. Neki od ovih krilatih insekata mogu doputovati čak i do Jamajke, kako kaže Studds, koji ih je pronašao tamo. No nažalost još nije u potpunosti poznato koliko brzo lete, koliko se često zaustavljaju putem i koliko ih zapravo taj put i preživi.
Po novim istraživanjima znanstvenici vjeruju kako postoje tri skupine, jedna koja se rađa na jugu i u proljeće migrira prema sjeveru, druga koja je rođena na sjeveru i migrirana na jug u jesenskim danima, a treća generacija rođena je na jugu i tamo ostaje a svoje potomstvo šalje na sjever sljedećeg proljeća.
No ovaj obrazac podložan je izmjenama u ovom sve toplijem i klimatskim promjenama narušenom okolišu. Stručnjaci su tako primijetili kako njihove migracije sada započinju kada su temperature oko 10 stupnjeva.
"Prosječna temperatura postaje sve veća, pa njihove migracije postaju sve kraće. Ako se zapravo vilinski konjici mogu razmnožavati tijekom cijele godine, njihove velike migracije zapravo bi mogle u potpunosti nestati", naglašava Studds.
