Znanost
214 prikaza

Razina mora do 2100. mogla bi porasti za metar i pol

Tmurno nebo nad Rijekom
Nel Pavletić (PIXSELL)
Najgori scenariji su uključivali podizanje morske razine za 52 do 98 cm do 2100., no nova studija upućuje da bi stvarno povećanje moglo iznositi metar i pol, što bi predstavljalo veliku prijetnju gradovima od New Yorka do Šangaja

Nastavi li se emisija stakleničkih plinova sadašnjim tempom, zbog otapanja antarktičkog leda razina mora bi se do 2100. godine mogla povećati za metar i pol, odnosno za pola metra više nego što se ranije predviđalo, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature. 

Ronioc pod morem | Author: J.W. Alker/DPA/PIXSELL J.W. Alker/DPA/PIXSELL

Znanstvenici koji se bave klimatskim promjenama s dvaju američkih sveučilišta, Robert DeConto sa Sveučilišta Massachusetts u Amherstu i suautor studije David Pollard s državnoga Sveučilišta Pennsylvania ističu da bi takva promjena mogla predstavljati pravu katastrofu za brojne gradove koji se nalaze na niskoj nadmorskoj visini, prenosi časopis Nature. 

Po izvješću Grupe međuvladinih stručnjaka za klimatske promjene (Giec) iz 2013. najgori scenariji su uključivali podizanje morske razine za 52 do 98 cm do 2100., no nova studija upućuje da bi stvarno povećanje moglo iznositi metar i pol, što bi predstavljalo veliku prijetnju gradovima od New Yorka do Šangaja. 

Podsjećaju da je dobra vijest što je u zadnje dvije godine uzastopce evidentirano smanjenje emisije stakleničkih plinova koje bi trebalo usporiti proces otapanja leda na Antarktici. 

Po novoj studiji, koja se djelomično temelji na evidenciji razine mora i oceana u interglacijalnom razdoblju prije 125.000 godina, samo led s Antarktike bi mogao utjecati na povećanje razine mora za 64 do 114 cm do 2100., što je najgori UN-ov scenarij kada su posrijedi posljedice emisije stakleničkih plinova. 

Jedan od faktora o kojemu se nije vodilo toliko računa u prethodnim UN-ovim izvješćima jer se pretpostavljalo da će većina leda na Antarktici ostati zaleđena, je proces hidrauličkog frakturiranja, pri kojemu se na ledenim policama stvaraju bazeni s vodom koja potom curi duboko u unutarnji dio sante, ponovno se zamrzava te zbog visokog tlaka utječe na njezino drobljenje. Zbog toga led na Antarktici vjerojatno brže klizi u more, smatraju znanstvenici.

Anders Leverman, stručnjak s Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja iz Potsdama, koji nije sudjelovao u istraživanju, pozdravio je rezultate studije kao poticaj za daljnje istraživanje hidrauličkog frakturiranja na Antarktici. 

"U vrijeme kada su srednje temperature bila jedva nešto više nego danas, razina mora bila je puno viša", a to je između šest i devet metara za vrijeme zadnjeg interglacijalnog razdoblja, podsjetili su znanstvenici. "Ako se emisija stakleničkih plinova nastavi sadašnjim tempom, razina mora će se do 2100. povećati oko metar, a samo jedno stoljeće kasnije za 13 metara", predviđaju. 

No ako se emisija smanji kako bi se zagrijavanje ograničilo na dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko vrijeme, ne bi smjelo biti daljnjih promjena, a razina mora bi se do 2500 podignula za samo 20 cm. 

Na summitu o klimatskim promjenama održanom u studenome prošle godine u Parizu međunarodna zajednica je postavila zadatak da se globalno zagrijavanje ograniči na dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko vrijeme, što je prag iznad kojega stručnjaci predviđaju nepovratne i dramatične posljedice za brojne regije planeta.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.