Može li ono što jedete promijeniti bakterije u crijevima na bolje? Dr. Michael Mosley, danas možda i najpoznatiji britanski popularizator znanosti, istražio je za BBC koja hrana i koja pića mogu najviše pridonijeti.
Raznolika skupina dobrih bakterija koje nastanjuju naša crijeva, trenutno je vrlo popularna tema u znanosti. Skoro svakodnevno nailazimo na reklame koje tvrde da određeni proizvodi mogu snažno utjecati na naše zdravlje na nov i iznenađujući način, bilo da je riječ o našoj težini, raspoloženju ili sposobnosti da se othrvemo infekcijama.
Ne iznenađuje, imaju i vidu eksploziju interesa za naš unutarnji ekosustav, supemarketi i ljekrne pune su svakojakom probioticima, proizvodima koji sadrže žive bakterije i gljivice, navodno sposobne potaknuti naš unutarnji bakterijski svijet. No, je li išta od toga doista moguće?
Kako bi to istražio, "Trust me, I'm a doctor" proveo je eksperiment uz pomoć 30 dobrovoljaca i znanstvenika diljem zemlje. Dobrovoljce smo podijelili u tri skupine i tijekom četiri tjedna svaku skupinu ispitivali na različit pristup koji, kako se tvrdi, može potaknuti razvoj dobrih bakterija.
Naša prva skupina iskušala je probiotičko piće koje se može pronaći u većini supemarketa. Riječ je o pićima koja uglavnom sadrže jednu ili dvije vrste bakterija koje mogu preživjeti putovanje kroz snažne želučane kiseline kako bi se nastanile u našem probavnom sustavu. U drugoj skupini iskušali su tradicionalni fermentirani mliječni napitak kefir, koji sadrži bakterije i gljivice u širokom rasponu.
U trećoj skupini su jeli hranu bogatu prebiotičkim vlaknima poznatima kao "inulin". Prebiotici su tvari kojima se dobre bakterije, koje se već nalaze u crijevima, hrane. Inulin se inače može naći u artičokama, korijenu cikorije, luku, češnjaku i poriluku.
Ono što smo na kraju ispitivanja utvrdili bilo je fascinantno. Skupina koja je konzumirala probiotički napitak, imala je malo povećanu razinu bakterije poznate kao korisne za kontroliranje tjelesne težine, lachnospiraceae. Riječ je bila o tako maloj promjeni da statistički nije bilo od značaja.
Druga skupina zabilježila je značajne promjene. Ona u kojoj se jela hrana bogata prebiotičkim vlaknima, imala je bitan rast bakterija poznate za opće zdravlje crijeva, što se poklapa s ranijim znanstvenim studijama.
Najveća promjena, svakako, bila je kod skupine s kefirom. Ovi dobrovoljci imali su porast bakterija lactobacillales. Znamo da su neke od tih bakterija dobre za sveopće zdravlje naših crijeva i da mogu pomoći pri stanjima poput putničkog proljeva i nepodnošenja laktoze.
"Fermentirana hrana po svojoj prirodi prilično je kisela, tako da ti mikrobi već u startu moraju biti sposobni podnositi takva okruženja, odnosno, prirodno su sposobna preživjeti u kiselom okolišu. A to im onda pomaže preživjeti put kroz naš želudac, nakon čega se mogu nastaniti u crijevima", kaže dr. Paul Cotter iz Teagasc Research Centre u Corku.
Nakon toga smo odlučili još dalje istražiti fermentiranu hranu i pića, htjeli smo doznati na što bismo trebali obraćati pažnju dok istražujemo proizvode koji mogu pomoći razvoj naših dobrih bakterija. Uz pomoć dr. Cottera i znanstvenika sa Sveučilišta u Roehamptonu, odabrali smo nekoliko domaćih i kupljenih fermentiranih prehrambenih proizvoda i napitaka i poslali ih na testiranje u laboratorij.
I uočili smo zaprepaščujuće razlike u proizvodima. Dok su domaća hrana i proizvodi dobiveni tradicionalnim metodama sadržavali širok raspon bakterija, neki od kupljenih proizvoda jedva da su sadržavali ijednu vrstu. "Uobičajeno je za komercijalne proizvode da se podvrgavaju pasterizaciji kako bi se osigurala njihova sigurnost i produljio im vijek trajanja. To onda može pobiti bakterije, što nije slučaj kod domaćih proizvoda", kaže dr. Cotter.
Tako da ako želite iskušati fermentirane proizvode kako biste si popravili stanje u crijevima, najbolje je da potražite one proizvode koji su dobiveni tradicionalnim metodama. Ili da ih proizvedete sami, sve kako biste bili sigurni da ćete dobiti upravo one bakterije koje tražite.
