Aktivisti za zaštitu okoliša odlučili su da je vrijeme za finalni obračun sa multinacionalnim kompanijama kako bi zaustavili sječu šuma radi proizvodnje palminog ulja, te uništavanje staništa brojnih životinja.
Šokantno mnogo svakodnevnih predmeta koje koristimo utječe na to da, u prosjeku, 25 jedinki ugrožene vrste primata, orangutana, dnevno umre.
Greenpeace je, piše britanski Independent, rekao kako je trenutak "sad ili nikad" za kritično ugroženu vrstu, a palmino se ulje koristi za proizvodnju keksa, kruha, sapuna, šampona i čitavog niza proizvoda. Najgore je što ga koriste kompanije koje formalno tvrde da su protiv ekocida u Indoneziji i Maleziji.
Prostor na kojem se razgrću šume i oslobađa prostor za plantaže palmi, direktan su uzrok smrti primata koji su onda žedni, gladni i dezorijentirani. Prije osam godina velika je većina britanskih brendova javno rekla kako do 2020. godine više neće od dobavljača nabavljati palmino ulje.
To uključuje i giganta Unilever koji proizvodi Dove sapune, drži Nestlé, Colgate-Palmolive, Mondelez i Cadbury. Njihov "portfelj" pokriva sve od kozmetike, sredstava za čišćenje, čokolade, žitarica do kruha.
I nakon osam godina i sa samo 18 mjeseci do "krajnjeg roka" većina je kompanija napravila malo ili ništa kada je u pitanju prestanak korištenja.
Greenpeace planira objaviti veliki izvještaj o svojim saznanjima i kalkulacijama. U protekla dva desetljeća potražnja za uljem je narasla jer se koristi za različite proizvode, a jako se brzo uzgaja. Palmino se ulje koristi i kao biogorivo.
Ne treba zaboraviti niti koliko Indonezija zarađuje na njemu - više od 36 milijuna tona ulja proizvedeno je prošle godine i na tome temelje 12 posto ukupnog profita od izvoza.
Oko 50 milijuna njihovih građana direktno ili indirektno ovise o ulju ili njegovim derivatima. To sve zajedno uništava populaciju orangutana kojih je prije stoljeća bilo 230.000.
U 16 godina uginulo je 148000 orangutana na Borneu, a sve su tri podvrste kritično ugrožene, jedan korak od izumiranja.
Uništavanje šuma ugrožava i slonove, nosoroge i tigrove. Greenpeace tvrdi kako je uništeno stanište za dvije trećine slonova, a u divljini je preostalo manje od 100 nosoroga.
Aktivisti kažu kako će blokirati opremu za rušenje stabala te zaustavljati dostavu radnicima u šumama te na taj način sabotirati multimilijunsku industriju.
No, pojačati će, najavljuju, i pritisak na velike proizvođače i brendove da "održe dano obećanje".
Istražitelji su dokazali da vodeći brendovi, uključujući Colgate-Palmolive, Unilever, Nestlé i Mondelez i dalje sudjeluju u uništavanju, unatoč tome što tvrde da su "apsolutno protiv krčenja šuma".
Područje veličine nogometnog igrališta uništava se svakih 25 sekundi - ili 146 svakih sat vremena - pokazuje statistika.
Izvještaj indonezijskog Ministarstva šumarstva otkriva da je između 1990. i 2015. godine uništeno 24 milijuna hektara prašume - područje gotovo veličine Velike Britanije.
Uništavanje šume povećava šanse da sve pohara požar, još dodatno uništavajući staništa.
"Ako se trenutno uništavanje prašume nastavi ovim tempom, nema nikakve šanse da će neki orangutani ostati u divljini", rekao je Alan Knight, šef International Animal Rescue.
Pregovarači EU-a u lipnju su se dogovorili da će postupno ukinuti korištenje palminog ulja u transportnim gorivima od 2030. zbog zabrinutosti zbog visokih emisija indirektnih stakleničkih plinova.
Greenpeace tvrdi da upravo zato jer je velik urod plodova, dovoljno plantaža već postoji da zadovolji globalnu potražnju bez uništavanja više zemlje.
Glasnogovornica Greenpeacea rekla je kako izbjegavanje palminog ulja nije odgovor - rješenje bi bilo uvjeriti sve tvrtke da ga naprosto više ne koriste.
"Napredujemo kako bismo implementirali naš akcijski plan vezan uz palmino ulje. To uključuje kupnju ulja radi kojeg nisu rađena nova krčenja šuma", rekla je glasnogovornica Mondeleza.
Nestlé je priopćio kako će koristiti satelite za praćenje plantaža palminog ulja i tražiti znakove deforestacije, s ciljem "ubrzanja" predanosti "održivoj" nabavi.
Colgate-Palmolive tvrdi da je tvrtka na putu do 100 posto održivog korištenja palminog ulja do 2020. godine.
"Ne kupujemo od onih koji krče. Nastaviti ćemo blisko surađivati s industrijskim partnerima, dobavljačima i nevladinim udrugama kako bismo razvili sisteme koji unapređuju naše ekološke i društvene ciljeve i osiguravaju održivo nabavljanje diljem našeg opskrbnog lanca".
Greenpeace ne koristi termin "održiv" jer smatra da nije jasno postoji li takva stvar.
Ne treba zaboraviti niti kako se ispostavilo da je palmino ulje nezdravo za ljude.
"U tijeku tehnološke obrade palminog ulja nastaje glicidoil ester masnih kiselina - on je kancerogen i teratogen. Osim njega, u tijeku tehnološkog procesa kada se palmino ulje stavlja u druge proizvode, pogotovo u kompleksnijim sastavima, nastaju i druge štetne tvari za koje je određena maksimalna dopuštena visina. Druga ulja da bi postigla konzistenciju masnoća morala su se hidrirati. Da bi to postigli nastale su transmasne kiseline koje štete organizmu.
Zato se prešlo na palmino ulje, no tada se nije znalo što je sve štetno u njemu. Tehnološki postupak palminog ulja, od skidanja neugodnih mirisa i boja, ne smije se odvijati preko 200 stupnjeva. Unutar tehnološkog procesa, kada se ulje stavi u neki drugi proizvod, ta temperatura mora biti niža", rekao je stručnjak za sigurnost hrane, Marijan Katalenić za 24sata.
Palmino ulje može biti sa šamponom, sladoledom, kolačima, sredstvima za čišćenje, keksima, kruhu, pizzama, tjestenini, margarinu, instant nudlima, čokoladi, sapunu i ruževima.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
sve otrovno