Prije pola godine golema studija provedena u Španjolskoj o dobrobitima Mediteranske dijete po srce i krvožilni sustav gotovo je povučena jer je bila prepuna metodoloških mana. No, nakon temeljite re-evaluacije znanstvenici su opet došli na isti zaključak - da je Mediteranska dijeta, bogata maslinovim uljem, ribom, povrćem i voćem - izrazito zdrava te da oni koji se tako hrane imaju manje šanse da obolijevanje od bolesti srca i krvožilnog sustava, pisao je i Express.
U gotovo filmskom nizu događaja studija objavljena 2013. u New England Journal of Medicine proglašena je "šlampavom" i "neuvjerljivom", a do tada je bila gotovo primjer uspješnog i važnog znanstvenog istraživanja. Nakon kritika, autori su svoje rezultate povukli te prošli tjedan objavili ponovnu analizu u istom znanstvenom časopisu.
Došli su, kažu, do identičnog zaključka, a to je da ta vrsta prehrane smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara za 30 posto i kod najugroženijih skupina. No, niti ponovnom analizom svoga rada nisu uspjeli sve uvjeriti u zaključke.
S druge strane, kako je Express već prenio, britanski The Guardian navodi kako je na Cipru čak 43 posto djece do devet godina pretilo, a brojevi su nešto malo manji u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Podatci su iz istraživanja napravljenog između 2015. i 2017. Mediteranska dijeta, koju su desetljećima više ili manje uspješno kopirali u svakom kutku svijeta kao ultimativnu zdravu prehranu, na Mediteranu više nije ono što je nekada bila.
Siromaštvo, pad standarda, užurbani život i manjak obrazovanja doveli su do toga da zemlje Mediterana poput Grčke, Španjolske ili Italije (te Hrvatske) više nisu "Mediteran kakav je nekad bio", barem ne kada je u pitanju prehrana. Skandinavija je, sa svojom New Nordic (nova nordijska) kuhinjom potukla sunčani jug, a odrasli, te posebno djeca, na sjeveru puno manje pate od pretilosti.
World Health Organization (WHO) kaže kako će prije prosječni Šveđanin jesti rajčicu, ribu i maslinovo ulje, dok će se djeca na jugu manje kretati, a u prehrani imati mnogo više gaziranih pića, šećera, grickalica i crvenog mesa.
No, donosi CNN, ako ste svejedno ljubitelj mediteranske dijete, onda je dobra vijest za vas da je u 2019. dobila zlato kao najbolja dijeta (i vrsta prehrane) sudeći po rezultatima objavljenima na samom početku godine.
Analizirana je, kažu stručnjaci, 41 vrsta prehrane a Med-dijeta osvojila je najbolje ocjene u nekoliko različitih potkategorija - najbolja za zdravlje, najbolja dijeta temeljena na povrću, najbolja za dijabetes i najlakša za slijeđenje/provedbu.
CNN piše kako to nije čudno, s obzirom da je čitav niz studija pokazao kako takva vrsta prehrane smanjuje šanse za dijabetes, visoki kolesterol, demenciju, gubitak memorije, depresiju i rak. Obroci sa, kažu, sunčanog Mediterana povezani su sa jačim kostima, zdravijim srcem i duljim životnim vijekom. I gubitkom kilograma.
Većina se prehrane temelji na voću i povrću, žitaricama, ribi, orašastim plodovima te mnogo maslinovog ulja. Rafinirani šećer i brašno se koriste u rijetkim prilikama. Maslac se gotovo ne koristi.
Mesa se jede malo, i ne svaki dan, a i jaja, mliječni proizvodi i piletina konzumiraju se manje nego na "sjeveru".
"To je manje dijeta, a više životni stil", kaže dijetetičar Rahaf Al Bochi koji svoje klijente uči o toj vrsti prehrane.
"Smatra se i jako važnim jesti s obitelji i prijateljima, jesti stvari koje volite, te bavljenje fizičkom aktivnošću", kaže.
Kako bi ocijenili dijete/vrste prehrane, sastao se panel eksperata za dijabetes, metabolizam, psihologiju, pretilost... Onda su svaku vrstu prehrane ocjenjivali po sedam kategorija. Prije godinu dana prvo su mjesto dijelile tzv. DASH dijeta koja se bavi sprječavanjem hipertenzije i Mediteranska.
Treće je mjesto osvojila tzv. "fleksiterijanska" dijeta, koja gotovo zabranjuje meso.
Što sve te vrste prehrane imaju nešto zajedničko. Zahtijevaju minimalno korištenje procesuirane hrane i fokusiraju se na voće, povrće, grahorice, leću, orašaste plodove itd...
"Sva je ta hrana minimalno procesuirana, što nevjerojatno utječe na naše zdravlje", kaže internistica Dr. Sharon Bergqvist koja nije bila među sucima.
"Smanjuju upalne procese, stres, odlični su za crijeva, itd. To su sve stvari koje utječu na cjelokupno zdravlje, a daju šansu i da ponekada zgriješite sa slatkim. Bila to čaša vina ili tu i tamo komad torte, omogućava ljudima da isplaniraju jedenje hrane koja je inače strogo zabranjena", kaže.
Najlošije kotiraju Dukan, Body Reset dijeta, Whole30 dijeta i keto dijeta koje su koncentrirane na hranu punu proteina i masti, s minimalno ugljikohidrata.
"Malo znanosti im govori u prilog, jako su restriktivne, teško ih je slijediti, i eliminiraju jako puno vrsta hrane, što nikako nije dobro", kaže Bergqvist.
Nema velikog iznenađenja u tome da je Med-dijeta najbolja u borbi protiv dijabetesa i najbolja za bolesti krvožilnog sustava.
"Hrana u Med-dijeti je bogata antioksidansima, vitaminima, mineralima i vlaknima, što su ključne komponente za smanjenje rizika za kronične bolesti", kaže Bochi.
