Smrtonosna bolest se vratila: Zaboravili smo kako je opasna

Poštovani, stigli su rezultati analize za pacijenta sumnjivog na ospice koji potvrđuju da je pacijent obolio od ospica - stoji u priopćenju dubrovačkog županijskog Zavoda za javno zdravstvo koje potpisuje ravnatelj Zavoda Mato Lakić.

Upravo sada vrijedi se prisjetiti kako smo uopće došli do ove točke. Da samo mi kao društvo zaboravili zašto se cijepimo i koliko su ospice ozbiljna bolest. 

Dubrovačko područje zbog slabe procijepljenosti rizično je za širenje epidemije. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić izjavio je da strahuje od moguće epidemije.

- Naravno da strahujemo jer je pet do šest generacija slabije procijepljeno - rekao je.

Koliko su zapravo ospice opasne i zašto je važno spriječiti “dječju bolest” koja, preboli li se, stvara trajni imunitet? Posebice kad, kako je prošle godine podsjetio Večernji list, istodobno imamo “sličnu” dječju bolest, vodene kozice koje tretiramo tek kao dosadni svrbež i ostanak u kući – stalne su usporedbe koje slušamo. 

Međutim, smrtnost od ospica neusporedivo je veća od smrtnosti od vodenih kozica, a i ospice znatno češće uzrokuju druge komplikacije. Prije nego što su gotovo iskorijenjene, od ospica je obolijevalo 90 posto djece i mladih u dobi do 20 godina. Bolest je najčešće prošla bez posljedica. Rijetko, ali mogu izazvati upalu srednjeg uha, upalu pluća ili bronhitis, a u najgorem slučaju i encefalitis, odnosno upalu mozga, koji pak može završiti smrtnim ishodom. 

Službena statistika HZJZ-a (u nastavku) pokazuje koliko smo napredovali otkako je u Hrvatskoj uvedeno cjepivo protiv ospica. U pedesetima i šezdesetima je bilježeno po dvadesetak tisuća oboljelih, bilježeni su deseci umrlih, da bi se te brojke strmoglavile prema nuli nakon uvođenja cjepiva

Screenshot

Nuspojave cjepiva, glavobolja i temperatura, mačji su kašalj prema nuspojavama same bolesti. Primjerice, od 60 oboljelih prije tri godine, kod četvero se kao komplikacija razvila upala pluća, a kod jednog pacijenta upala srednjeg uha, kazali su tada epidemiolozi HZJZ-a. 

– Encefalitis kao posljedica ospica javlja se jednom na 2000 oboljelih, dok je njegov razvoj nakon cijepljenja moguć na jednom od deset milijuna cijepljene djece. Dakle, veći je rizik za teže posljedice kod oboljelih nego kod cijepljenih – objasnila je tijekom epidemije prije tri godine godine dr. Vesna Višekruna Vučina, epidemiologinja iz HZJZ-a, za Večernji list. 

Daleko najveća opasnost prijeti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je procijepljenost pala na gotovo 50% što je apsolutno nedovoljno za kolektivni imunitet. Za kolektivni imunitet potreban za brzi prekid širenja bolesti, nužna je procijepljenost od 93 do 95 posto, kojima se štite oni koji cjepivo ne mogu primiti iz medicinskih razloga, piše 24sata. 

Iako u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo još nemaju službenu potvrdu da je u stonskom slučaju riječ upravo o ospicama, dr. Sanja Kurečić iz Službe za epidemiologiju kaže da su poduzeli sve mjere čim se pojavila sumnja. Drugim riječima, odmah su krenuli u traženje ljudi s kojima je zaraženi bio u kontaktu te u provjeru je li riječ o ljudima koji su cijepljeni. Kako će se dalje razvijati situacija i hoće li doći do epidemije teško je reći, a Kurečić kaže da rizik kontinuirano postoji, pa tako i u ovom slučaju.

- Gotovo sve zemlje u našoj blizini imaju epidemiju, poput Italije, Grčke ili Srbije, pa je stalni rizik stoga realan. Svake godine imamo pojedinačne slučajeve ospica koje zaraženi donesu iz drugih zemalja, no onda je vrlo važno hoće li taj netko doći u grupu ljudi koji nisu procijepljeni. Tad je rizik za širenje bolesti znatno veći. Do sada smo zapravo imali situacije da su zaraženi kontaktirali najviše s procijepljenim ljudima pa se uz pravodobne protuepidemijske mjere rizik od epidemije sveo na minimum – tumači Kurečić.

Nastavak na sljedećoj stranici...