Najobičniji ljudski nesporazum, a na kraju ih je koštao 2,6 milijardi rubalja, odnosno nešto manje od 38 milijuna eura. Zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin objasnio je za TV postaju Rossiya 24 kako se krajem studenog ove godine moglo dogoditi da im se raketa koja je u sebi nosila meteorološki satelit Meteor-M sruši na Zemlju. Rogozin je otkrio da je uzrok bila ljudska pogreška. "Raketa je bila programirana kao da je mjesto lansiranja u Baikonuru", kazao je.
Kozmodrom u Baikonuru u Kazahstanu svjetski je važan centar za svemirska istraživanja, pa tako i za sovjetske, kasnije ruske letove u svemir, još od 12. veljače 1955. Tamo su se obavljala i testiranja pojedinih vojnih interkontinentalnih projektila. Samo, od 18. travnja 2016. Rusija je počela koristiti i Kozmodrom Vostočni na samom istoku Rusije.
Još u kolovozu 2010. Vladimir Putin je najavio gradnju novog ruskog centra za svemirska lansiranja kako Ruska Federacija ne bi više ovisila o Kazahstanu, te je otada Rusija u Vostočni uložila 7,5 milijardi dolara. Sve bi bilo u najboljem redu, za službenu Moskvu savršeno, da se netko nije zabunio i smetnuo s uma da ova raketa nije planirana za lansiranje iz Baikonura, nego iz Vostočnog.
Raketa koja je u sebi nosila još i 18 manjih satelita komercijalnih tvrtki iz Rusije, Norveške, Švedske, SAD-a i Kanade, vinula se u nebo i – srušila u more negdje na sjeveru Atlantskog oceana. Nikakvo čudo jer razlika između Baikonura i Vostočnog znači razliku od udaljenosti od 4661 kilometara zračne linije. Kad bi se od jednog do drugog mjesta putovalo osobnim automobilom, bio bi to put od oko 6500 kilometara i trajao bi tri dana i 10 sati.
Vostočni je bez sumnje vrhunac moderne tehnologije, ali je to mjesto istodobno i vrlo zlosretno, dotle da bi u nekim davnijim sovjetskim vremenima zbog nekih pojava pri gradnji tog centra određeni broj ljudi sigurno završio pred streljačkim vodom. Tijekom gradnje pojavile su se sumnje u pronevjeru i danas rusko državno tužiteljstvo istražuje utemeljenost optužbi da je pritom pronevjereno čak 138 milijuna eura. Neki poznavatelji u Rusiji navode da je pronevjereni iznos čak višestruko veći.
2015. 350 ogorčenih radnika na građevini u Vostočnom na svojim je barakama ispisalo apel Vladimiru Putinu osobno da im pomogne da im se isplate plaće koje su im kasnile mjesecima. Događalo se i to da se troškovi gradnje svako malo povećaju, da se traže dodatni iznosi, posljednji od 88 milijuna eura 2016. godine. Sve skupa je jako nalikovalo na priču o novom berlinskom aerodromu.
Čak se i samom Putinu dogodilo, slično kao Angeli Merkel u Berlinu, da se pojavi na predviđenoj svečanosti otvorenja centra, da bi se otvaranje naglo odgodilo za jedan dan. Razlike ipak ima, u tome što je kozmodrom ipak proradio. No, najnovija pogreška s programiranjem mjesta lansiranja i greškom u udaljenosti od 4661 kilometara bacila je još jednu karmičku tamnu sjenu na taj centar.
Tada je premijer Dmitrij Medvedev žestoko javno iskritizirao svog zamjenika Rogozina. Dugo se nije znalo čak niti što je pošlo po krivu. Sredinom ovog mjeseca jako se sumnjalo da nešto nije bilo u redu sa softwareom. No, direktor Roskozmosa Igor Komarov tada je isticao da je taj isti software savršeno funkcionirao pri svim prethodnim lansiranjima tijekom 20 godina, i to s različitih mjesta lansiranja; iz Baikonura, Plesecka i Kurua.
Da bi se na kraju pokazalo da nije bila riječ o tome, nego naprosto o ljudskom previdu. Stvar je toliko gora što je ovo lansiranje bilo tek drugo iz novog centra na istoku Rusije, relativno nedaleko od Vladivostoka. Ruska svemirska agencija u srijedu je umalo pretrpjela još jedan udarac, kratko nakon lansiranja, ovaj put iz Baikonura, angolski satelit se naglo prestao javljati iz Zemljine orbite.
I to je potrajalo satima. Komunikacijski satelit AngoSata na kraju je profunkcionirao, oglasio se, da bi se veza potom opet izgubila. Satelit je namijenjen prenošenju telekomunikacijskih i televizijskih signala iznad južne Afrike, no u ovom slučaju stvari stoje tako da se očekuje da će satelit ipak profunkcionirati.
(U galeriji slika pogledajte kako je izgledalo zlosretno lansiranje rakete Sojuz-2 u studenom)
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
sve, čak i nasu je pretekao spaceX. rusi ozbiljno zaostaju i od pada sovjetskog saveza nemaju ni jedan jedini prodor u duboki svemir. samo se prčkaju u plićaku oko zemlje.