Znanost
1527 prikaza

Sve rijeke svijeta pokrivaju površinu dvije Njemačke

Dunav kod Passaua
joiseyshowaa/ Flickr/ CC BY-SA 2.0
Njih dvojica krenuli su zbrajati i došli do impozantnog rezultata koji bi mogao biti i presudan za sudbinu svijeta

Površina više nego dvaput veća od Njemačke, za skoro 150.000 kilometara četvornih veća nego površina jedne Ukrajine, tolika bi bila površina svih riječnih tokova svih rijeka na svijetu da ih je okupiti na jednom mjestu. Science je objavio rezultate zajedničkog znanstvenog rada Georgea H. Allena i Tamlina M. Pavelskog koji su detaljnim proučavanjem i analiziranjem došli do površine od oko 773.000 kilometara četvornih.

Koliko je riječ o nezahvalnoj materiji pokazuje već to što je riječ o aproksimaciji, o površini za koju autori navode da od stvarnog stanja može odstupati više ili manje za čak 79.000 kilometara četvornih, što je debelo više od, primjerice, površine Hrvatske. Njihov rezultat zanimljiv je i zato što je površina do koje su oni došli, za čak 44 posto veća od one koju je čovječanstvo do sada uzimalo za relevantnu.

Mississippi NESTVARNO Znanost Bijes prirode: Potresi okrenuli tok rijeke

Allen i Pavelsky pri svojim proračunima u proračun su uzimali samo rijeke i potoke koji nastaju na područjima koja nisu pod ledenjacima ili onime što se naziva "vječnim ledom", a što se s klimatskim promjenama sve ubrzanije otapa.

Razlog zašto su krenuli u ovakvu znanstvenu avanturu je to što rijeke imaju ogroman utjecaj na atmosferska kretanja na kopnu, te razmjena ugljičnog dioksida između rijeka i atmosfere, što je izrazito značajno u dobu u kojem čovječanstvo nemušto, ali ipak pokušava kontrolirati emisije ugljičnog dioksida kako bi zaustavilo ili barem usporilo klimatske promjene.

Veća površina rijeka u tom slučaju znači i intenzivniju razmjenu plinova u odnosu na atmosferu, pa ako je riječ o 44 posto većoj površini, to znači da moderni i svi budući klimatski modeli trebaju uzimati to u obzir. Usporedbe radi, od Rusije do Mozambika diljem svijeta postoji 35 država ili teritorija (poput Grenlanda) koje imaju veću kopnenu površinu od utvrđenih 773.000 kilometara četvornih ukupne riječne površine diljem svijeta.

Najveća država svijeta čija je kopnena površina manja od svjetske riječne površine je Turska; 769.632 kilometra četvorna. Što se tiče najvećih rijeka svijeta, duljih od 1000 kilometara na površini planeta Zemlja danas postoji čak 181 rijeka. Najdulja je Amazona, duga 6442 kilometra, slivnog područja od čak 7,050.000 kilometara četvornih što je skoro pa jednako površini Australije, a svake sekunde njenim ušćem u Atlantski ocean izlije se nepojmljivih 209.000 metara kubičnih vode.

Puštanje brane Oroville Katastrofa Top News Američka Peruča: Prijeti pucanje brane

Riječ je o vodi koja bi stala u kocku duljine, visine i širine od 60 metara. Dulje od 6000 kilometara su još Nil, Jangce i Mississippi. Jedina od najvećih svjetskih rijeka koja se tiče Hrvatske je Dunav, dug 2888 kilometara koji izvire u njemačkom Baden-Württembergu na visini od 1078 metara iznad mora i koji se potom nakon vijuganja kroz osam država ulijeva u Crno more.

Dunav je 30. najdulja rijeka na svijetu, ima slivno područje koje je po površini 27. na svijetu po veličini, a po količini vode koja prosječno proteče njegovim ušćem u sekundi Dunav je također 30. na svijetu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.