Tiangong se srušio u Pacifik, pogledajte snimku pada

Kineska svemirska postaja Tiangong-1 ušla je u Zemljinu atmosferu negdje iznad južnog Pacifika i izgorjela je, objavila je u ponedjeljak svemirska kineska agencija, a prenosi HINA. Letjelica je ušla u Zemljinu atmosferu negdje oko 8,15 sati po kineskom vremenu, odnosno 00.15 po GMT-ju (dva sata i 15 minuta po hrvatskom vremenu) i najveći dio je izgorio, stoji u kratkom priopćenju kineske agencije objavljenom na njenim službenim stranicama.

Zagadili svemir Znanost OK, satelit pada, a znate li čega je oko Zemlje 170 milijuna?

Američka svemirska kontrola, koja prati kretanje svih umjetnih objekata u Zemljinoj orbiti, potvrdila je da je Tiangong-1 izgorjela iznad južnog Pacifika. Kratko prije nego je letjelica ušla u atmosferu objavljeno je da se očekuje da će se to dogoditi negdje blizu brazilske obale u južnom Atlantiku. Službeni Peking je u petak objavio da je malo vjerojatno da će veliki komadi stići do Zemljine površine.

Prva kineska svemirska stanica lansirana u rujnu 2011., Tiangong-1, čije ime znači "Nebeska palača", bila je duga 10,4 m i široka 3,3 m. Sastojala se od eksperimentalnog laboratorija, servisnog modula i dviju solarnih ploča veličine 3x7 m svaka i bila je dijelom ambicioznog kineskog svemirskog programa kojem je cilj poslati u orbitu stalnu postaju do 2023. godine. Originalno je planirano da postaja prekine s radom 2013., ali je njena misija stalno bila produljivana.

Trebala se kontrolirano vratiti u Zemljinu atmosferu, ali je u ožujku 2016. prestala raditi, što je potaknulo zabrinutost u vezi s njezinim "padom". Od tada nije bilo nikakvih kontakata s njom. "Nebeska palača" lansirana je u svemir u listopadu 2011. godine. Uz svog nasljednika, Tiangong 2, koji je lansiran u svemir 2016. godine, poslužili su kao prototipi velikog kineskog projekta - trajne 20 tona svemirske stanice za koju se predviđa da će biti lansirana oko 2022.

Uoči početka pada, odnosno skretanja u silaznu spiralu koja ju je odvela ravno u Zemljinu atmosferu, kroz izgaranje oko 90 posto njene mase uslijed jezivog trenja, i pada ostataka u Pacifik, Tiangong je oko Zemlje jurio brzinom od 7 kilometara u sekundi i na visini od oko 300 kilometara.

Posljednji takav primjer bio je onaj 135 tona teške svemirske stanice Mir u 2001. godini. To je bilo kontrolirano slijetanje pri čijem je padu većina dijelova izgorjela a ostatak je završio u oceanu. Prva američka svemirska stanica 74 tone težak Skylab, u nekontroliranom padu sletio je na zemlju 1979. godine. Neke krhotine pale su u rijetko naseljeni dio zapadne Australije, bez ikakve štete, osim 400 dolara kazne zbog razbacanog smeća.