Kineska svemirska stanica koja je 'otkazala poslušnost' i izmakla kontroli past će na zemlju za samo nekoliko dana, najnovija su to predviđanja Europske svemirske agencije koja pomno prati njezino slijetanje. Ponovni ulazak Tiangong-1 svemirske stanice trebao bi biti između 30. ožujka i 2. travnja, iako su stručnjaci upozorili kako je procjena 'vrlo varijabilna'.
Iako predstavlja minimalni rizik ljudima, njegov ne kontrolirani ulazak mrlja je u kineskom ambicioznom svemirskom programu. Naime 8.5 tona težak Tiangong-1 prestao je s radom u ožujku 2016. godine, a kineske vlasti UN su o tome obavijestili u svibnju 2017. godine, no nažalost nisu precizirali što se dogodilo.
Stručnjaci napominju kako je potencijalna opasnost za ljude malena - mogućnost da krhotine pogode čovjeka procjenjuje se manje je od jedan naprema milijardu. Tome unatoč Alan Duffy istraživač iz centra za astrofiziku sa sveučilišta u Australiji napominje kako bi zapravo trebali strahovati s obzirom na tajnu koja obavija kinsku svemirsku misiju.
"Internacionalna zajednica zapravo ne zna od čega je stanica napravljena, čime je i procjena opasnosti koja od nje može doći zapravo upitna. Teški spremnici goriva mogu stići na zemlju a lakši dijelovi ne moraju stići", naglašava Duffy. Ova kineska stanica dugačka je 12 metara, bez prisustva čovjeka je od 2013. a bez ikakvog kontakta od 2016. godine.
I dok UN predviđa njezin pad na zemlju Kina pak naglašava kako je mogućnost "uzrokovanja bilo kakve štete jako malena". Početkom godine Zhu Zongpeng, glavni dizajne stanice, rekao je za kineske novine kako Kina pozorno prati Tiangong -1. Predviđa kako će većina stanice izgorjeti kada uđe u atmosferu a da će ostatak pasti u more. Od sredine ožujka redovito izvještavaju gdje se stanica nalazi, pa je tako ovog vikenda bila na visini od 216.2 km.
Markus Dolensky, tehnički direktor internacionalnog centra za astronomska istraživanja u Australiji, rekao je kako će se, ako nebo bude dovoljno bistro, moći vidjeti 'niz vatrenih kugli na nebu'. Nije neobično da krhotine iz svemira padnu na Zemlju, poput satelita i raketa. Vjerojatnst je puno manja da se to dogodi letjelicama na kojima borave ljudi.
Posljednji takav primjer bio je onaj 135 tona teške svemirske stanice Mir u 2001. godinini. To je bilo kontrolirano slijetanje pri čijem je padu većina dijelova izgorjela a ostatak je završio u oceanu. Prva američka svemirska stanica 74 tone težak Skylab, u nekontroliranom padu sletio je na zemlju 1979. godine. Neke krhotine pale su u rijetko naseljeni dio zapadne Australije, bez ikakve štete, osim 400 dolara kazne zbog razbacanog smeća.
Stručnjaci kažu kako je teško procijeniti gdje dijelovi ove kineske stanice pasti, ali se previđa kako bi se mogli spustiti na širinu od 43 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora.
"Neki dijelovi atmosfere gušći su od drugih, visoki dijelovi, što znači da će stanica nepredviđeno usporavati a budući da putuje oko zemlje u samo 90 minuta neizvjesnost putanje od samo dvije minute omogućuje njezin pad negdje između 1.000 km", naglašava Duffy.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Jedan na prema milijardu, to znači da bi osam ljudi moralo biti pogođeno.
vjerovatno u ocean