Njemački znanstvenik Mehdi Moussaid s Instituta Max Planck nedavno je sa suradnicima objavio studiju o ponašanju uspaničenih masa. Kako je riječ o znanstveniku koji i inače proučava slične stvari, Spiegel Online objavio je intervju s njim, u kojem ga je, između ostalog, pitao i za savjet što je najsigurnije napraviti kad se pokrene ljudski stampedo. "Takve su situacije srećom rijetke i zato nikoga ne bih htio nepotrebno plašiti. Ali, u situacijama kad postane krajnje tijesno, neophodno je znati da su najopasnija mjesta ona u blizini čvrstih prepreka, kao što su zidovi ili stupovi. U masi stiješnjenih ljudi prisutno je stalno guranje, tako da su prvi koji se ozlijede oni koji se nalaze uz čvrste prepreke.
Ostanite zato u središtu mase. Drugi savjet je: Ostanite na nogama! Onaj tko padne, u opasnosti je da ga drugi, koje također guraju, nehotično pregaze i ozljede", savjetovao je Moussaid. "Slično vrijedi i za nagla skretanja, jer se tada također javlja veliki pritisak u masi na unutarnjem rubu skretanja", dodao je. Objasnio je da on u svom radu koristi računalne modele, poput virtualnog 3D prostora, jer je riječ o kategoriji proučavanja u kojoj se naprosto ne smije provoditi pokus. Svoje ispitanike smještaju u virtualne prostore i proučavaju ih. Sljedeći materijal koji koristi su snimke nesreća, poput Loveparade u Duisburgu, hodočašća u Meki 2006., 2015. i sličnog.
Pri promatranju ispitanika u virtualnom svijetu, kaže, problem je to što se ljudi drugačije ponašaju kad su u panici. Zato im izazivaju dodatni stres, govoreći da imaju, primjerice, određeni kratak rok za pronaći izlaz iz virtualne zgrade, a za koji će biti uskraćeni za honorar ako ga probiju. Priznao je da se toliko dugo bavi takvim istraživanjima da je postao vrlo podozriv u određenim rizičnim situacijama. "Prije nekog vremena zapeo sam u prepunoj stanici podzemne željeznice u Parizu. Prostor je bio ekstremno ispunjen ljudima, pa sam rekao svojim prijateljima: 'Ovo mi se čini pomalo opasnim.' A kako moji prijatelji znaju da sam stručnjak za nesreće masa, odlučili smo se odmah okrenuti i vratiti doma", ispričao je.
O tome da ljudi u masi bez razlike padaju u paniku, rekao je da to baš i nije sasvim točno. "Često smo na snimkama viđali ljude koji su stali pomagati drugima, iako su pritom riskirali vlastiti život. Naravno da paničnih reakcija ima, ali ipak ne kod svih... Primijetili smo da se egoistične osobe u kriznoj situaciji ponašaju još egoističnije. Guraju se i nastoje biti prvi koji će se izvući. Nesebični ljudi su, nasuprot tome, u kriznim situacijama još i više spremniji pomagati drugima nego inače. Nedavno objavljena studija objašnjava da su spremni skoro i žrtvovati vlastiti život kako bi pomogli drugima. Esktremne situacije, ispostavlja se, dovode do ispoljavanja nečijeg istinskog karaktera", objasnio je.
