Gotovo 7.000 kilometara vodenih tokova, nebrojeni rezervati, jezera i otočići čine najdulju rijeku svijeta. Rijeku Nil. Tisućama godina je civilizacija ovisila o nabujaloj rijeci, sezonske poplave značile su život Egiptu otkako postoji pisana povijest, ali sada se sve mijenja.
Kako piše BBC, kiše u Etiopiji znače sve za Nil. Čak i danas te kiše tvore više od 80% vode koja na kraju završi u Sredozemnom moru, ali kiše više ne padaju kao nekad. "Sve je postalo jako nekonzistentno. Ponekad ima više kiše, ponekad manje, ali uvijek je različito", ispričao je za BBC Lakemariam Yohannes Worku, klimatolog na sveučilištu Arba Minch.
Jednom kad kiše padnu, znatno su jače i povlače sa sobom milijarde tona etiopskog tla svake godine. Tlo koje stvara probleme branama i smanjuje obradive površine. Sve više ljudi stvara začarani krug zato što ljudi sijeku drveće da stvore više obradive površine, a upravo to drveće je sprječavalo ispiranje tla.
Kako se spuštate obalom Nila nailazite na prave međunarodne probleme. Etiopija gradi ogromnu hidroelektranu dugu nekih dva kilometra i jednom dovršena trebala bi generirati sedam gigawatta. Međutim, Egiptu je to egzistencijalna prijetnja zato što 95% vode za apsolutno sve potrebe čitave države, od pranja suđa do navodnjavanja poljoprivrednih površina, dolazi iz Nila. Sporazumom iz 1959. godine je odlučeno da sva voda iz Nila pripada Egiptu i Sudanu, ali Etiopija i ostale države sada pokušavaju izmijeniti uvjete dogovora zato što, s pravom, tvrde da je dogovor ostatak kolonijalnog doba kada oni nisu imali gotovo nikakav utjecaj na vlastitu sudbinu. Egipat, razumljivo, ne želi da im tamo neka Etiopija prekine dovod tekućine koja život znači. Službeni Kairo čak je prijetio ratom, a ni Etiopljani nisu ostali dužni.
I onda dođemo do gradova. Megapolisa za afričke prilike. Na ušću Bijelog i Plavog Nila smjestio se Khartoum, grad od nekih pet milijuna stanovnika, podijeljen rijekama na tri dijela gdje infrastruktura jednostavno ne prati rast broja stanovnika i to se osjeti u svim dijelovima života. Kanalizacijska mreža nije porasla već desetljećima, odlagališta otpada gotovo su nepoznat pojam, a da ne pričamo o tvornicama koje svoj toksični otpad jednostavno bacaju u rijeku. Možda i najgori primjer je tvornica streljiva koja nema pročistače nego sav otpad slijeva u rijeku.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
po mojim saznanjima najduža rijeka je amazona - 6 937 km , a nil 6 671, porječje amazone je nezamislivih 6 915 000 km2, nil 3 400 000, prosječni istjek u m3/sek 219 000 nasuprot nilovih 5 100.
uništavaju nil
Moje ime je Camila Rodela. Prije dvije godine moj muž traži razvod i otišao nakon dvadeset sedam godina (27) braka. Molio sam ga i on nije Slušajte, otišla sam svojim prijateljima i on nije bio gdje se nalaziti. Rekao sam ... prikaži još! svojoj prijateljica o situaciji i ona mi savjetuje da vidim nazvanu čarobnjak OGAGA KUNTA. Javio sam mu se putem e-pošte, ogagakunta@gmail.com