Znanstvenici su konačno otkrili misteriju koje se posebno sjetimo za vrijeme uskršnjih dana a posebno u igri u kojoj je važno imati jaje s najtvrđom ljuskom u kvartu kako bi mogli pomesti konkurenciju i okruniti se titulom vlasnika najjačeg jajeta.
Jaje je gotovo nepropusno s vanjske strane a s unutarnje toliko mekano da ga mali ptić može probiti. Znanstvenici su sada otkrili razlog zašto je to tako, pa kažu kako su za to zaslužne promjene koje se događaju za vrijeme inkubacije i koje mijenjaju strukturu ljuske jajeta, piše The Independent.
Znanstvenici sa sveučilišta u Montrealu upotrijebili su nove tehnologije kako bi mogli proučavati molekularnu nanostrukturu i mehanička svojstva. Ptice su kažu izvukle maksimum iz milijuna godina evolucije kako bi razvile najsavršenija jaja - čahuru u kojoj će sigurno i zaštićeno moći rasti njihovo 'mlado'.
Ljuska jajeta primjerak je savršene čahure koja je tanka, zaštitna biomineralizirana komora za rast embrija koja sadrži sve hranjive tvari potrebne za rast malog pilića. Jaja su tako teška za polaganje i za vrijeme rasta upravo zato da bi ih se zaštitilo od lomljenja. Za vrijeme svog rasta u zaštitnoj komori pilić troši velike količine kalcija za izgradnju kostiju, a taj prijeko potrebni kalciji nalazi se ljusci. Tijekom procesa inkubacije pomalo se ispušta, taman onoliko koliko mu je dovoljno da svoje sazrijevanje pokaže i potvrdi lomljenjem ljuske.
Funkcionalna ljuska tako ove proces može provoditi zbog stalnih promjena koje se događaju za vrijeme inkubacije. Otkrili su da je glavni čimbenik koji određuje snagu ljuske zapravo mineral povezan s osteopontinom, proteinom ljuske jajeta koja se također nalazi i u kostima.
"Ljuske jajeta jako je teško istraživati tradicionalnim metodama, budući da se lako lome u trenutku dok pokušavamo odrezati mali komadić uzorka kakao bi ga mogli testirati s mikroskopom", rekao je profesor Marc McKee.
Njihovo istraživanje je otkrilo 10 do 20 posto 'slabijih' jaja, sa slabom ljuskom koja se može slomiti, što zapravo povećava rizik od razvoja salmonele.
"Razumijevanje ovih procesa omogućiti će nam u budućnosti razvoj i u prehrambenoj industriji, primjerice u razvoju genetskih svojstva kokoši, koje se uzgajaju, kako bi proizvodile jaja s čvrstom ljuskom što bi trebalo doprinjeti i poboljšanju sigurnosti prehrane", rekao je.
