Slobodna volja, sa neuroznanstvene perspektive, izgleda beskrajno zanimljivo i neobično. U studiji objavljenoj ovog tjedna u znanstvenom časopisu Scientific Reports kaže kako su znanstvenici u Australiji bili u stanju predvidjeti bazične izbore svojih subjekata i to 11 sekundi prije no što su svjesno rekli svoje odluke.
U studiji je 14 sudionika stavljano u fMRI mašine. Pokazala bi im se dva uzorka - jedan crvenih horizontalnih crta, i drugi zelenih vertikalnih crta.
Dan im je maksimum od 20 sekundi da odaberu između njih. Kada donesu odluku, stisnu gumb te moraju vizualizirati svoj odabir najjače što mogu. Na kraju ih se pita "što ste zamislili" i "koliko je živopisno to bilo" na što odgovaraju pritiskanjem na gumb.
Koristeći FMRI koji monitorira moždanu aktivnost, znanstvenici su bili u stanju predvidjeti koji će uzorak sudionik odabrati čak 11 sekundi prije no što su svjesno donijeli odluku. Uz to, bili su u stanju predvidjeti koliko će živopisno onda taj uzorak i zamisliti.
Glavni šef projekta jest Joel Pearson, profesor kognitivne neuroznanosti sa sveučilišta South Wales u Australiji, kaže kako postoje naznake nesvjesne odluke prije nego što ona postane svjesna.
"Vjerujemo da kada smo suočeni s izborom između dvije ili više opcija, već postoje nesvjesni komadići misli koji na to utječu, pomalo kao nesvjesne halucinacije", rekao je u izjavi.
"Kako donosimo odluku o tome o čemu ćemo razmišljati dijelovi mozga biraju put misli koji je jači. Ili drugim riječima, ako već postoji moždana aktivnost za takav sličan slučaj, onda će mozak vjerojatno odabrati taj "već utabani" put.
Rad ima implikacije o tome kako razumijemo nelagodne misli. Pearson vjeruje kako istraživanje objašnjava zašto razmišljanje o nečemu samo vodi k još razmišljanja o toj temi, stvara se svojevrsni "loop". Studija također sugerira, piše Quartz, da nepoželjne vizualizacije, kao one kod PTSP-a, počinju kao nesvjesne misli.
Iako je ovo samo jedna studija, nije prva koja pokazuje da se misli mogu predvidjeti prije no što su svjesne. Kako znanstvenici bilježe, slične su tehnike bile u stanju predvidjeti motoričke odluke između sedam i 10 sekundi prije no što postanu svjesne, a apstraktne odlike do četiri sekunde prije. Sve zajedno to pokazuje da naš mozak jako komplicira naš koncept slobodne volje.
Neuroznanstvenici već dugo znaju da nas naš mozak priprema za akciju prije što smo je svjesni, a ponekada su između toga samo milisekunde. U tim milisekundama imamo šansu svjesno odbiti nesvjesne impulse, što bi zapravo bila - slobodna volja.
Sloboda, međutim, može biti iskorištena i od strane naše svjesne ali i nesvjesne ličnosti - i ima neuroznanstvenika koji kažu da nas kontrolira naš nesvjesni mozak no da to ne znači da nemamo slobodnu volju.
Studije pokazuju kako neuroznanstvenici mogu predvidjeti naše postupke mnogo prije no što smo ih svjesni, ali da to ne znači nužno negaciju slobodne volje, samo ukazuje na to da je sustav kompliciraniji no što se čini.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Mi samo mislimo da imamo slobodnu volju, uvijereni smo u to čak.