Alergije su reakcije imuniteta na tvari iz okoliša koje većini ljudi ne predstavljaju nikakav problem. Mogu se pojaviti kao odgovor na čitav niz različitih tvari (alergena), kao što su hrana, grinje, životinje, ugriz insekata ili lijekove.
Alergije mogu utjecati na različite dijelove tijela. Alergijski rinitis, primjerice, utječe na nos i oči, dok dermatitis utječe na kožu. Alergije na hranu utječu na probavu, želudac, kožu, dišne puteve, a ponekad i cijelo tijelo putem krvnih žila.
Druga stanja, poput astme - koja utječe na pluća, blisko su povezana s alergijskim reakcijama, iako imaju drugačiji uzrok.
Većina reakcija je slabog do umjerenog intenziteta (i može se držati pod kontrolom pomoću antihistaminika), ali neke mogu ozbiljno ugroziti život oboljelog i u slučaju da se pojave potreban je hitan medicinski tretman. Najgori slučaj je anafilaksija, a ljudi koji znaju da mogu dobiti tako jaku reakciju trebali bi uvijek uz sebe imati injekciju adrenalina.
Boluje li osoba od alergijskih reakcija utvrđuje se pak pomoću krvnih ili testiranja na kožu, čime se utvrđuje proizvodi li imunitet antitijela za određeni alergen.
Ako postoje antitijela, imunitet će zapamtiti alergen kao potencijalu prijetnju i vjerojatno će pokazati veliku reakciju ako mu bude izložen.
Šansa da netko ima alergijsku reakciju tijekom budućih izlaganja alergenu, ovisi o kliničkoj povijesti i rezultatima testiranja.
Ako je reakcija na neku hranu bila slaba, osobe mogu početi polako unositi sve više tog alergena u organizam (pod stručnim nadzorom, doduše), te je moguće da će alergija na taj način oslabiti, iako može rezultirati i jačom reakcijom, ovisno o osobi.
U zapadnom svijetu pojavljuje se sve više alergijskih reakcija, te je primjerice procijenjeno da će jedna od tri osobe u Australiji tijekom života razviti alergijsku reakciju na nešto. Jedan od 20 ljudi će oboljeti od rekacije na neku prehrambenu namirnicu, a kod jednog od 100 će se pojaviti anafilaksija.
Posjeti hitnoj službi zbog anafilaksije, u razdoblju između 1994. i 2004. godine, udvostručili su se, te su pet puta viši kod djece mlađe od pet godina. To ukazuje na to da se puno više i brže šire alergijske rekacije među djecom nego među odraslima. Djeca isto tako imaju veće šanse razviti alergijsku reakciju na jaja, mliječne proizvode ili kikiriki, dok se kod odraslih češće javlja ona na plodove mora.
Mogući razlozi
Iako još nije u potpunosti jasno zbog čega je sve više oboljelih od alergija, postoji šest teorija koje pokušavaju objasniti taj rast:
1. Smanjena izloženost mikrobima ili infekcijama u najranijoj dobi, može povećati rizik od pojave alergija. To se obično naziva higijenskom hipotezom, a prvi put je zabilježena još 1989. godine.
Naime, istraživanja su pokazala da su djeca koja su bila u kontaktu sa životinjama ili koja su dolazila iz većih obitelji imala manje šanse za razvoj alergija, te su indirektno podržavala hipotezu da je malo prljavštine dobrodošlo.
2. Odgađanje izlaganja alergenima, poput jaja ili orašastih plodova, do kasnije predškolske dobi, također može utjecati na razvoj alergija.
Ovo je jedna od najnovijih teorija iz LEAP istraživanja, provedenog ove godine, koje je pokazalo da su djeca koja su ranije bila izložena kikirikiju (doduše ne prerano), imala manje šanse kasnije u životu razviti rekaciju na njega.
3. Do neke mjere na razvoj alergija može utjecati i način pripreme hrane. Tako ako pržite kikiriki, možete uvelike povećati šanse za reakciju, dok ćete njihovim kuhanjem, smanjiti šanse.
To bi mogao biti i djelomičan razlog zašto se u različitim zemljama javlja različiti postotak alergičara na kikiriki (ovisno kako se gdje konzumira, tj. pripravlja).
4. Na veći razvoj alergija utječe i nedostatak D vitamina.
Nekoliko istraživanja pokazalo je da što dalje ljudi žive od ekvatora (tj. manje su izloženi sunčevoj svjetlosti, koja je potrebna za stvaranje D vitamina), to su veći rizici za razvoj alergijskih reakcija.
5. Alergije se mogu javiti i nakon izloženosti određenim alergenima, poput mliječnih proizvoda ili uljima orašastih plodova na koži (u obliku njege tijele).
6. Promijenjena vrsta bakterija u želucu i probavi, do koje dolazi zbog prehrane s nedovoljno vlakana, kao i velika konzumacija antibiotika, mogu promijeniti funkcioniranje imuniteta i stvoriti alergije, piše Huffington Post.
