Redovito ispijanje vina povoljnije djeluje na crijevnu floru čovjeka nego bilo koja druga vrsta alkohola, zaključak je istraživanja koje je s kolegama s King's College London nad 3000 ljudi provela Caroline Le Roy. Iz zaključaka istraživanja objavljenih u znanstvenom žurnalu Gastroenterology može se čak izvući i to da ispijanje crvenog vina ima definitivno povoljan učinak na veću raznovrsnost dobrih bakterija u ljudskom probavnom sustavu.
Pri istraživanju se jako pazilo da se u obzir uzimaju razlike u bogatstvu, dobi, načinu prehrane i socijalnom statusu ispitanika. Istraživači su uspoređivali učinak crvenog vina u odnosu na pivopije, na one koji se nalijevaju "žesticom", te na uživatelje drugih vrsta alkohola. Pretpostavka znanstvenika ide u tom smjeru da je riječ o posljedici povećanog unosa polifenola u organizam kod ovih ljudi.
Polifenoli su kemijski spojevi iz biljaka koji imaju snažna antioksidanska svojstva i njima se često objašnjava povezanost pijenja crvenog vina s dobrim zdravljem srca. Ako su svi obilatom svakodnevnom, ako ne i cjelodnevnom nalijevanju vinom do ovog mjesta već počeli slaviti, loša vijest za njih je to da istraživanje izričito navodi da se rezultati o odličnom utjecaju crvenog vina na zdravlje odnose isključivo na umjereno konzumiranje vina.
Čak, navode, pozitivne utjecaje vina na zdravlje primijetili su već i pri ispijanju jedne čaše svaka dva tjedna, što bi se moglo smatrati već trezvenjačkim načinom života. Usto, pretjerano ispijanje alkohola u bilo kojem obliku, tako i kao vino, povezano je s više od 200 različitih zdravstvenih problema od kojih mnogi na kraju priče mogu imati za posljedicu i smrt.
Tu su se opijali još u mlađem kamenom dobu
Polifenoli su u krajnjoj liniji organizmu dostupni i iz mnogih oblika hrane. Ono što je zanimljivo s vinom jest to da već u malim količinama djeluje kao djelotvoran dodatak prehrani. Uz povremeno, ne redovito opijanje, tu je još i zabava i društveno povezivanje, što je razlog zašto se vino kroz ljudsku povijest njeguje već 8000 godina.
Express je prije dvije godine pisao o najstarijem dokazu postojanja vinarstva u svijetu. Bila je riječ o lokalitetu Gadačrili Gora u Gruziji, 30 kilometara južno od Tbilisija koji je još od 60-ih godina među arheolozima na glasu kao mjesto za koje se sumnjalo da se tamo proizvodilo vino još u kameno doba.
Znalo se da su ljudi koji su tamo živjeli prije 8000 godina (6000 godina prije Nove ere) uzgajali grožđe. Znanstvenim radom objavljenim u Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, Gadačrili Gora postaje najstarije poznato mjesto u svijetu tradicije proizvodnje vina, još od doba kad se prethistorijski čovjek uvelike oslanjao na alat i oružje od kamena i kostiju.
Ovo mjesto dio je neolitičke kulture Šulaveri-Šomu koja se prostirala današnjom Gruzijom, Azerbejdžanom i visoravnima Armenije. Komadi grube grnčarije koje su arheolozi tamo pronalazili još prije pola stoljeća, na sebi imaju dekoracije za koje arheolozi smatraju da predstavljaju grozdove, a analize ostataka peludi pokazale su da su obronci brda koja danas prekrivaju šume, u ta doba pokrivali vinogradi.
Zanimljivo je da se slične posude za vino, također zapremine do 300 litara, dandanas koriste u Gruziji u tradicionalnom vinarstvu. Znanstvenici su analizirali ostatke koje su pronašli na posudama i, osim peludi, pronašli i ostatke škroba, te na kraju i tragove vinske kiseline. A za što su sve prethistorijski ljudi koristili vino?
"Kao lijek, sredstvo društvenog povezivanja, sredstvo mijenjanja svijesti i kao luksuznu robu. Vino je ušlo u središte kultova, farmakopeje, kuhinje, ekonomije i društva na Bliskom istoku", stoji u znanstvenom članku.
Poljoprivredu su razvile ispičuture
Što se povijesti alkohola tiče, prije godinu dana na arheološkom nalazištu Göbekli Tepe u južnoj Turskoj otkriveno je je namjena specifičnog dijela golemog kamenja na tom mjestu, bila terevenke prije čak 10.000 godina. Na dnu udubina pronađeni su ostaci spoja kalcij-oksalata koji nastaje tijekom fermentacije.
Zaključak je da je ovo mjesto služilo kao mjesto na koje su muškarci i žene dolazili piti pivo, a znanstvenici su sve sigurniji u tezu da je umjereno konzumiranje alkohola odigralo jednu od ključnih uloga u našoj evoluciji i razvoju načina socijalizacije.
Danas je široko rasprostranjeno mišljenje među arheolozima, a ono je i dobrim dijelom argumentirano, da su naši preci još i prije piva i vina uživali u fermentiranim voćkama, kao što to danas rade majmuni i slonovi. Dio znanstvenika smatra i to da je žeđ za alkoholom navela čovjeka da se od lovca-skupljača prekvalificira u poljoprivrednike.
Prve pronađene žitarice, naime, nisu bile najsretniji izbor onog doba i uvjeta u kojima se živjelo za kruh, ali su zato bile fantastične za proizvodnju piva. "To je nevjerojatna teorija koja mijenja pogled i perspektivu na našu cjelokupnu povijest. Nismo postali zemljoradnici radi hrane, nego da bi cugali", napisao je Mark Forsyth u knjizi "A Short History of Drunkenness".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
hoću vino je spas drugovi i drugarice.