Znanost
5802 prikaza

Znanstvenici: Ako već morate piti alkohol, pijte vino

"Pa to je fantastično", Jennifer Saunders i Joanna Lumley
Pinterest
Najnovije otkriće baca svjetlo na jedno ranije nezamislivo korisno svojstvo crvenog vina po ljudsko zdravlje

Redovito ispijanje vina povoljnije djeluje na crijevnu floru čovjeka nego bilo koja druga vrsta alkohola, zaključak je istraživanja koje je s kolegama s King's College London nad 3000 ljudi provela Caroline Le Roy. Iz zaključaka istraživanja objavljenih u znanstvenom žurnalu Gastroenterology može se čak izvući i to da ispijanje crvenog vina ima definitivno povoljan učinak na veću raznovrsnost dobrih bakterija u ljudskom probavnom sustavu.

Pri istraživanju se jako pazilo da se u obzir uzimaju razlike u bogatstvu, dobi, načinu prehrane i socijalnom statusu ispitanika. Istraživači su uspoređivali učinak crvenog vina u odnosu na pivopije, na one koji se nalijevaju "žesticom", te na uživatelje drugih vrsta alkohola. Pretpostavka znanstvenika ide u tom smjeru da je riječ o posljedici povećanog unosa polifenola u organizam kod ovih ljudi.

Polifenoli su kemijski spojevi iz biljaka koji imaju snažna antioksidanska svojstva i njima se često objašnjava povezanost pijenja crvenog vina s dobrim zdravljem srca. Ako su svi obilatom svakodnevnom, ako ne i cjelodnevnom nalijevanju vinom do ovog mjesta već počeli slaviti, loša vijest za njih je to da istraživanje izričito navodi da se rezultati o odličnom utjecaju crvenog vina na zdravlje odnose isključivo na umjereno konzumiranje vina.

Čak, navode, pozitivne utjecaje vina na zdravlje primijetili su već i pri ispijanju jedne čaše svaka dva tjedna, što bi se moglo smatrati već trezvenjačkim načinom života. Usto, pretjerano ispijanje alkohola u bilo kojem obliku, tako i kao vino, povezano je s više od 200 različitih zdravstvenih problema od kojih mnogi na kraju priče mogu imati za posljedicu i smrt.

Tu su se opijali još u mlađem kamenom dobu

Polifenoli su u krajnjoj liniji organizmu dostupni i iz mnogih oblika hrane. Ono što je zanimljivo s vinom jest to da već u malim količinama djeluje kao djelotvoran dodatak prehrani. Uz povremeno, ne redovito opijanje, tu je još i zabava i društveno povezivanje, što je razlog zašto se vino kroz ljudsku povijest njeguje već 8000 godina.

Express je prije dvije godine pisao o najstarijem dokazu postojanja vinarstva u svijetu. Bila je riječ o lokalitetu Gadačrili Gora u Gruziji, 30 kilometara južno od Tbilisija koji je još od 60-ih godina među arheolozima na glasu kao mjesto za koje se sumnjalo da se tamo proizvodilo vino još u kameno doba.

Ovako su izgledale posude za vino u Gruziji prije 8000 godina To je tradicija Znanost Otkriće: Vino smo pili prije 8000 godina!

Znalo se da su ljudi koji su tamo živjeli prije 8000 godina (6000 godina prije Nove ere) uzgajali grožđe. Znanstvenim radom objavljenim u Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, Gadačrili Gora postaje najstarije poznato mjesto u svijetu tradicije proizvodnje vina, još od doba kad se prethistorijski čovjek uvelike oslanjao na alat i oružje od kamena i kostiju.

Ovo mjesto dio je neolitičke kulture Šulaveri-Šomu koja se prostirala današnjom Gruzijom, Azerbejdžanom i visoravnima Armenije. Komadi grube grnčarije koje su arheolozi tamo pronalazili još prije pola stoljeća, na sebi imaju dekoracije za koje arheolozi smatraju da predstavljaju grozdove, a analize ostataka peludi pokazale su da su obronci brda koja danas prekrivaju šume, u ta doba pokrivali vinogradi.

Zanimljivo je da se slične posude za vino, također zapremine do 300 litara, dandanas koriste u Gruziji u tradicionalnom vinarstvu. Znanstvenici su analizirali ostatke koje su pronašli na posudama i, osim peludi, pronašli i ostatke škroba, te na kraju i tragove vinske kiseline. A za što su sve prethistorijski ljudi koristili vino?

"Kao lijek, sredstvo društvenog povezivanja, sredstvo mijenjanja svijesti i kao luksuznu robu. Vino je ušlo u središte kultova, farmakopeje, kuhinje, ekonomije i društva na Bliskom istoku", stoji u znanstvenom članku.

Poljoprivredu su razvile ispičuture

Što se povijesti alkohola tiče, prije godinu dana na arheološkom nalazištu Göbekli Tepe u južnoj Turskoj otkriveno je je namjena specifičnog dijela golemog kamenja na tom mjestu, bila terevenke prije čak 10.000 godina. Na dnu udubina pronađeni su ostaci spoja kalcij-oksalata koji nastaje tijekom fermentacije.

Zaključak je da je ovo mjesto služilo kao mjesto na koje su muškarci i žene dolazili piti pivo, a znanstvenici su sve sigurniji u tezu da je umjereno konzumiranje alkohola odigralo jednu od ključnih uloga u našoj evoluciji i razvoju načina socijalizacije.

Dućan s raznim vrstama piva Otkrijte Znanost Zašto su neke boce piva zelene, a neke smeđe...

Danas je široko rasprostranjeno mišljenje među arheolozima, a ono je i dobrim dijelom argumentirano, da su naši preci još i prije piva i vina uživali u fermentiranim voćkama, kao što to danas rade majmuni i slonovi. Dio znanstvenika smatra i to da je žeđ za alkoholom navela čovjeka da se od lovca-skupljača prekvalificira u poljoprivrednike.

Prve pronađene žitarice, naime, nisu bile najsretniji izbor onog doba i uvjeta u kojima se živjelo za kruh, ali su zato bile fantastične za proizvodnju piva. "To je nevjerojatna teorija koja mijenja pogled i perspektivu na našu cjelokupnu povijest. Nismo postali zemljoradnici radi hrane, nego da bi cugali", napisao je Mark Forsyth u knjizi "A Short History of Drunkenness".

  • BESTpartizan 17:57 29.Kolovoz 2019.

    hoću vino je spas drugovi i drugarice.