Europski skor inovativnosti otkriva poznatu geografiju razvoja

European Innovation Scorecard 2017 rangira europske zemlje u odnosu na EU prosjek (EU=100 bodova). Švicarska značajno odskačesa 165 bodova. Švedska je na 143, Njemačka na 123 i Slovenija na 98. Hrvatska je s 55 bodova u društvu Poljske i na 26. mjestu u EU (ispred Rumunjske i Bugarske). Sve zemlje od 50% od 90% EU prosjeka spadaju među „umjerene inovatore“. Hrvatska je blizu granice prema „skromnim inovatorima“ (ispod 50% EU prosjeka).

Europski skor inovativnosti otkriva već poznatu geografiju. Europska geografija inovativnosti od sjevera prema jugu otkriva i određenu kulturnu pozadinu koja govori o vrijednostima.

1. Prvu ligu – inovacijske lidere – čine zemlje nordijske, germanske i anglosaksonske kulture. Najbolja među njima je Švicarska – ujedno najkonkurentnija zemlja na svijetu i jedna od šampionki ekonomske slobode.
2. Drugu ligu – jake inovatore – čine ostale zapadnoeuropske zemlje (Austrija, Luksemburg, Irska, Francuska) gdje nema toliko mnogo inovativnosti kao u prvoj ligi.
3. Treću ligu – umjerene inovatore – čine bivše komunističke zemlje iz Srednje i Istočne Europe. Dugo su zaostajale zbog nametnutog socijalizma i kolektivizma, što je kočilo njihovu inovativnost. Sada sve više hvataju priliku za dosezanje europskog prosjeka (Češka, Estonija i Litva). Hrvatska s Poljskom drži začelje treće lige u odnosu na četvrtu.
4. Četvrtu ligu – skromne inovatore – čine balkanske zemlje (Rumunjska, Bugarska, Makedonija i ostale bivše jugoslavenske republike). Kultura koja je i dalje kolektivistička i gdje individualne slobode i kreativnost imaju nisku vrijednost tek se treba temeljito transformirati prema europskim i zapadnjačkim vrijednostima.

screenshot/youtube

European Innovation Scorecard 2017 počiva na metodologiji analize javnih politika i kultura u europskim zemljama. Mjere se 4 područja pomoću većeg broja indikatora:

1. Okvirni uvjeti

• Ljudski resursi
• Novi doktori znanosti (na 1000 stanovnika u dobi 25-34)
• Udio visokoobrazovanih (u ukupnom stanovništvu u dobi 25-34)
• Cjeloživotno obrazovanje (udio stanovništva u dobi 25-64 koje formalno, neformalno i informalno stječe nova znanja, vještine i kompetencije)
• Atraktivni istraživački sustavi
• Međunarodne znanstvene publikacije (objavljene na milijun stanovnika; kvalitetna suradnja istraživača potiče znanstvenu produktivnost)
• Broj publikacija u TOP 10 svjetski najcitiranijih znanstvenih publikacija (govori o efikasnosti istraživačkog sustava)
• Broj stranih doktora znanosti (govori o mobilnosti studenata, širenju znanja i ponudi istraživača)
• Inovacijski povoljno okružje
• Penetracija širokopojasnog interneta (broj poduzeća s visokom brzinom interneta od 100 Mb/s govori o potencijalu elektroničke trgovine)
• Poduzetništvo vođeno prilikama (govori o odnosu poduzetnika motiviranih nuždom preživljavanja u odnosu na stvaranje inovativne vrijednosti i napretka)

2. Investicije

• Financije i područja
• Javne investicije za istraživanje i razvoj (udio u BDP-u; govori o inovacijskom potencijalu javnog sektora i javnog visokog obrazovanja te mogućnostima za stvaranje budućeg ekonomskog rasta)
• Investicije u rizični kapital (govori o alternativnim izvorima privatnih financiranja novih poduzetničkih inicijativa i vrijednosti)
• Poslovne investicije
• Privatne investicije u istraživanje i razvoj (udio u BDP-u; govori o stvaranju novih znanja unutar poslovnog sektora, uključujući znanstvene laboratorije)
• Ne-istraživačke investicije u razvoj inovacija (oprema, strojevi, patenti i licence; govore o širenju novih proizvodnih tehnologija i ideja)
• Broj poduzeća koja pružaju trening za razvoj i nadogradnju digitalnih vještina radnika (govori o perspektivi razvoja digitalne ekonomije)

3. Inovacijske aktivnosti

• Inovatori
• Broj i udio malih i srednjih poduzetnika s proizvodnim i procesnim inovacijama (govori o utjecaju tehnoloških inovacija na razvoj novih proizvoda i poslovnih procesa)
• Broj i udio malih i srednjih poduzetnika s marketinškim i organizacijskim inovacijama (govori o utjecaju ne-tehnoloških inovacija na konkurentnost poslovanja i cijelog gospodarstva, pogotovo na tržištu usluga)
• Broj i udio malih i srednjih poduzetnika s unutarnjim (in-house) inovacijama
• Poveznice
• Broj i udio inovativnih malih i srednjih poduzetnika koji međusobno surađuju (što je posebno bitno kod stvaranja ICT inovacija iz različitih izvora informacija i znanja koja moraju imati slobodan protok među istraživačkim institucijama i poduzećima)
• Javno-privatne publikacije (na milijun stanovnika; govori o suradnji istraživača iz javnog i privatnog sektora u razvoju akademskih publikacija)
• Privatno sufinanciranje javnih investicija u istraživanje i razvoj (govori o istraživačkog suradnji privatnog i javnog sektora kada javna uprava i sveučilišta mogu imati koristi kao i sam poslovni sektor)
• Kapaciteti intelektualnog vlasništva
• Međunarodno zaštićeni patenti
• Trademark
• Dizajn

4. Učinci

• Učinci na zapošljavanje
• Zapošljavanje u znanjem intenzivnim djelatnostima
• Zapošljavanje u brzorastućim poduzećima iz inovativnih sektora
• Učinci na prodaju
• Izvoz visokotehnoloških proizvoda (u treće zemlje)
• Izvoz znanjem intenzivnih usluga (u treće zemlje)
• Prodaja inovativnih proizvoda koji su novi za poduzeća (new-to firm) i tržište (new-to-market)

Izvori podataka pojedinih indikatora su OECD, Eurostat, Svjetska banka, Web of Science i dr.

Tko su najbolji u svijetu?

Premda je Europa mjesto svjetskih lidera inovacija, EU je u svojem prosjeku presjek lidera i skromnih inovatora. U odnosu na EU prosjek bolji su Južna Koreja, Kanada, Australija, Japan i SAD. Bilo bi zanimljivo vidjeti koje su pozicije američkih saveznih država u odnosu na svjetski vrh i u odnosu na europske zemlje. SAD je zapravo tek zanemarivo iznad prosjeka EU i bilježi umjereno zaostajanje u odnosu na skor iz 2010. EU je bolja od Kine. Ipak, Kina je trenutno već na 80% EU prosjeka i najbrže raste. Rusija je tek na 53% (slično kao Hrvatska), a Indija na svega 44%.

Južna Koreja je ostvarila napredak u razdoblju 2010.-2016. Posebno je inovacijski konkurentna prema visini privatnih investicija poslovnog sektora u istraživanje i razvoj (kao i Kanada). Napredak je ostvarila i u području marketinških i organizacijskih inovacija, što je primjerice dokaz koliko digitalni marketing povećava konkurentnost poslovanja i cijelog gospodarstva.

Južna Koreja je ostvarila veliki napredak povećavši broj doktora znanosti, intelektualno vlasništvo, privatno sufinanciranje javnih investicija u istraživanje i razvoj te izvoz znanjem intenzivnih usluga.

Kada je ova zemlja u pitanju, postavlja se i geopolitičko pitanje: tko bi razuman još mogao razumjeti komunističku Sjevernu Koreju kada je njena kapitalistička sestra najbolja na svijetu? Primjer Koreja pokazuje kako politika presudno utječe na ekonomiju i kako je kapitalizam bolji poredak od komunizma (koji se mogao uzdići samo na ratničkoj borbenosti spram nekakvog američkog „imperijalizma“). Dok Sjeverna Koreja sustavno osiromašuje svoje građane i drži ih u talačkoj krizi okrutne diktature koja ulaže u golemu nuklearnu silu, Južna Koreja ulaže u inovacije i budućnost te zbog bogatstva ima dovoljno novca za obranu (i još k tome prave saveznike na svojoj strani).

Kako poticati inovacije?

European Innovation Scorecard 2017 pokazuje da su hrvatske inovacijske prednosti (u odnosu na EU) sljedeće: relativno velik broj doktora znanosti, relativno velik broj poduzeća koja educiraju zaposlenike za ICT vještine te investicije u ne-istraživačke inovacije (marketing i sl.). Prema udjelu visokoobrazovanih u ukupnom stanovništvu Hrvatska je oko EU prosjeka. Hrvatska je iznad vlastitog prosjeka prema zapošljavanju u znanjem intenzivnim djelatnostima, prema marketinškim i organizacijskim inovacijama u poduzetništvu i penetraciji širokopojasnog interneta. U ostalim područjima Hrvatska generalno drži začelje EU. To se pogotovo odnosi na intenzitet cjeloživotnog učenja, broj stranih doktorskih studenata, znanstveno-istraživačku suradnju javnog i privatnog sektora, primjenu dizajna kao intelektualnog vlasništva i prodaju novih proizvoda. Također, mnogi su ljudi postali poduzetnici iz egzistencijalne nužde, umjesto iz prilike za stvaranje nove vrijednosti. Hrvatska ima posebno mali broj bodova vezano uz izvoz znanjem intenzivnih usluga.

Može se zaključiti da je Hrvatska relativno dobra po formalnim rezultatima obrazovnog sustava, dok značajno zaostaje u pogledu obrazovanja za tržišne i digitalne vještine, cjeloživotnog obrazovanja te u korištenju znanja za razvoj istraživačkih projekata koji će kroz suradnju stvarati nove proizvode.

Nizak je udio investicija u istraživanje i razvoj, pogotovo kod poslovnog sektora. Inovativni poduzetnički projekti teško pronalaze alternativne (ne-bankarske) oblike financiranja poslovnih rizika. Još nije prepoznat potencijal profesionalnih i poslovnih usluga, uključujući kreativne industrije u prelijevanju znanja i vrijednosti na druge sektore. Sve su to prepreke konkurentnosti izvoza inovativnih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti.

Za jačanje inovacijskog kapaciteta, osim regularnih strukturnih reformi, potrebne su i sljedeće javne politike:

• Poticati privatne investicije poslovnog sektora u istraživanje i razvoj,
• Razviti sustav suradnje javnog i privatnog sektora institucija, sveučilišta i poslovne zajednice u provedbi zajedničkih istraživačkih projekata, uključujući i sektorske klastere,
• Poticati kolaboraciju poduzetnika kroz poslovne klastere,
• Poticati razvoj fondova rizičnog kapitala za alternativno financiranje inovativnih poduzetničkih projekata,
• Rasteretiti i deregulirati sektor profesionalnih i poslovnih usluga, uključujući ICT i kreativne industrije, obzirom da ima stratešku važnost za transfer znanja za izvoznu konkurentnost,
• Poticati cjeloživotno učenje, što je stvar i kulturne promjene,
• Poticati razvoj poduzetništva kao prilike za stvaranje vrijednosti, umjesto iz nužde
• Olakšati pokretanje poduzetničke inicijative.

Zaključno

Europski skor inovativnosti otkriva već poznatu geografiju razvoja. Iz navedene socioekonomske geografije može se zaključiti kako kulturni, etnički, konfesionalni i drugi faktori utječu na razinu inovativnosti u Europi. Rezultati nisu slučajnost i stvar zavjere bogatijih protiv siromašnijih. Bogatstvo i prosperitet su posljedice otvorenosti za pametno življenje u kojemu znanje, kreativnost, istraživački duh i nove stvari vladaju među ljudima. U tom smislu, zaključke treba tražiti pomoću sociološke prije negoli ekonomske i politološke analize.

Preuzeto s portala Arhivanalitika.