Ekonomix
6548 prikaza

Hrvatski apsurd: Izmišljene ovrhe tjeraju u stečaj

Milan Bandić i Igor Oppenheim
Slavko Midžor/PIXSELL
Ingra ruši stečajni zakon, njen primjer raskrinkava sporost pravosuđa i loše zakone, što ubija tvrtke

Iako smo u Hrvatskoj često svjedoci priično apsurdnih odluka kojima građani završavaju u blokadama računa s nabijenim troškovima, slučaj zagrebačkoga građevnog diva Ingre pokazuje da i velike tvrtke koje mogu platiti odvjetnike nisu izuzete od pravnog apsurdistana. "Da kojim slučajem nismo imali pet milijuna kuna na računu koje smo položili na poseban račun, sad bismo bili u stečaju zbog izmišljene ovrhe", kaže predsjednik uprave Ingre Igor Oppenheim.

Ingra je zato podnijela Ustavnom sudu i prijedlog kojim osporava niz odredbi stečajnog zakona koje, po njima, stavljaju tvrtku koja je ovršena u znatno nepovoljniji položaj i narušavaju bilo kakvu pravnu sigurnost. Kako je sve počelo? Postojao je spor s dubrovačkom tvrtkom Beneficium za posao još od prije sedam godina.

Sportske dvorane koje gomilaju dugove Arene Ekonomix Megalomanija: Zjape prazne i dugovima guše Hrvatsku

Kad je Ingra prije četiri godine prolazila kroz predstečajnu nagodbu, ta mala tvrtka s jednim zaposlenim i tek desecima tisuća prihoda nije uspjela progurati da i njezina navodna potraživanja završe u predstečajnoj nagodbi. Beneficium je imao presudu Trgovačkog suda u Dubrovniku, ali nisu je ispravno prijavili u rokovima, pa su odbijeni. Nagodbeno vijeće i sud zato ih odbijaju. Beneficium ukupno potražuju više od dva milijuna kuna, a kad se pridodaju kamate, dolazi se do pet milijuna kuna.

I Ingra je mislila da je pravomoćnim rješenjima trgovačkih sudova, prolaskom predstečajne nagodbe, priča završena. No tvrtka prošle jeseni dolazi na Općinski sud u Zagrebu s ovršnom ispravom i traži da ovrhom naplati svoj iznos. I to im prolazi. Sudac jesenas odlučuje da imaju pravo naplatiti pet milijuna kuna, a račun Ingre je blokiran.

"Tek kad smo ovršeni saznajemo za to rješenje. I tu nastaju problemi zbog kojeg smo podnijeli ustavnu tužbu. Zakon o stečaju propisuje da idemo u stečaj ako ne možemo plaćati 60 dana vjerovniku ili u roku 120 dana po službenoj dužnosti", kaže Oppenheim. I Beneficium zaista pokreće stečaj Ingre. Unatoč tome što se Ingra žali protiv rješenja o ovrsi s argumentom da je sud potpuno pogriješio priznavajući ovrhu.

Igor Oppenheim, Milan Bandić | Author: Goran Stanzl/PIXSELL Goran Stanzl/PIXSELL

Bez obzira na tu žalbu, proces za stečaj ide dalje, a paralelno nema nikakvog rješenja drugostupanjskog suda iako zakon propisuje da su takvi procesi hitni. Stečaj je spriječen samo zato što su na posebni račun iz Ingre položili novce i dok se ne donese pravomoćna presuda. Dakle, unatoč tome što nema pravomoćne presude oko dopuštenosti ovrhe ili osnovanosti duga, Ingra bi bila u stečaju.

I to zato što su rokovi za stečaj puno kraći nego što pravosuđe obavi svoj posao u kojemu treba odlučiti je li uopće opravdan dug. I tu nije kraj. Po žalbi Ingre, Županijski sud u Splitu donosi rješenje još 1. veljače ove godine. Ali im je trebalo mjesec dana da to pošalju Općinskom sudu u Zagrebu koji je proveo ovrhu. A Općinskom sudu u Zagrebu je trebalo još mjesec dana da to rješenje dostavi i Ingri unatoč brojnim požurnicama.

"Otkako su poništili rješenje o ovrsi, trebalo im je dva mjeseca za dostavu. Pa pitam je li to normalno? Samo dok su oni dostavili rješenje, već je istekao rok za pokretanje stečaja. To stvara golemu pravnu nesigurnost. Ako je pokrenut zahtjev za stečajem, vi ste izbačeni iz javnih nabava, stvoreni su vam golemi poslovni problemi, a otvara se i pitanje reketa. Mi smo se naplaćali odvjetnika i sreća je da smo imali novac na računu, no što je s desecima drugih tvrtki koji su propale zbog otvaranje stečaja bez valjane osnove i zbog sporosti", objašnjava Oppenheim zašto su išli na Ustavni sud.

Kerum u predizbornoj kampanji DUŽAN KO' GRČKA Ekonomix Kerum dužan Splitu milijune kuna - a upravljao bi njime

Zaista, Županijski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u Zagrebu potpuno pogrešno primijenio pravo kad je dopustio ovrhu. Problem je za Ingru riješen, ali s mjesecima muke i čekanja koji koštaju i živaca i novca. Iako je Stečajni zakon mijenjan kako bi se popravio, ipak su ključni problemi ostali. Što je valjana osnova za plaćanje? To nije definirano u zakonu. Prema zakonu, stečaj se može pokrenuti ako i vjerovnik utvrdi “vjerojatnim postojanje svoje tražbine”.

Lagano je to kad ima neki račun ili jasno potpisani dokument, ali ako nema, onda bi netko i na temelju nepravomoćnih presuda mogao pokretati stečaj. A dok se presuda ospori, tvrtka je mrtva. Fina i sud imaju diskrecijsko pravo procijeniti je li neka tražbina opravdana ili ne, pa dolazi do sasvim različitih tumačenja. Tvrtka nad kojom se provodi ovrha, a zatim i stečaj, dozna za razlog tek kad su joj blokirani računi.

Taj problem je inače golemi i za građane pa trebaju obijati šaltere da uopće saznaju razlog zbog kojih su ovršeni. Kad se sve to začini sporošću sudova i eventualnom korupcijom, dolazi se do nevjerojatne pravne nesigurnosti. Hrvatska i 27 godina od samostalnosti uporno ne uspijeva naći efikasan i pravedan pravni okvir za insolvencijske slučajeve. Da ga je imala, čak ne bi trebala donositi ni posebni zakon za Agrokor.

  • Ichiban 10:20 14.Travanj 2018.

    Žalosno da članak stvara iskrivljenu priču. 1. Ingra je ovdje krivac i dužnik, a ne žrtva! 2. U postupku predstečajne nagodbe (PSN) pod materijalnom i krivičnom odgovornošću u dokumentu Izvješće o stanju i poslovanju su trebali navesti sudske sporove i ... prikaži još! vrijednost istih. 3. Ako spor nije nije priznat kao tražbina u PSN očekuje se pravorijek Suda i prema istome se postupa. 4. Ingra jednostavno nije platila i sad blati vjerovnika i pravosuđe koje da je radilo svoj posao Ingre odavno nebi bilo!