Kineske tekstilne tvrtke sve više koriste tvornice izvan svojih granica kako bi iskoristile jeftiniju radnu snagu, na isti način kao što to čini Zapad s Kinom.
No, pritom oni varaju tržište - jer na odjeću stavljaju prepoznatljivu oznaku "Made in China", a robu umjesto njih ustvari proizvode izrabljeni radnici u Sjevernoj Koreji, piše Reuters.
Kinezi sve više koriste tvornice, trgovce i tvrtke u pograničnom gradu Dandongu, a potom robu nastalu tamo diljem svijeta plasiraju kao svoju.
Korištenje Sjeverne Koreje za proizvodnju jeftinije odjeće pokazuje da se, usprkos UN sankcijama nametnutim toj zemlji, Kim Jong Un uspijeva snaći uz pomoć "prijatelja".
Naime, sankcije zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa ne odnose se na zabranu izvoza tekstila.
Sve zbog novca
- Primamo narudžbe iz cijelog svijeta - otkrio je jedan korejsko-kineski biznismen iz Dandonga, grada na granici te dvije zemlje kroz koji se odvija većina trgovina Sjeverne Koreje. Poput većine ljudi koji su govorili o toj temi, tražio je da ostane anoniman zbog osjetljivosti cijele stvari.
U Dandongu djeluje dvadesetak agenata koji su posrednici između kineskih dobavljača i kupaca iz SAD-a, Europe, Japana, Južne Koreje, Kanade i Rusije.
- Često krajnji kupac nema pojma da se roba izrađuje u Sjevernoj Koreji - ističe izvor.
Tekstil je druga najveća stavka u izvozu Sjeverne Koreje, nakon ugljena i drugih ruda, a zarada od izvezenog tekstila iznosi 752 milijuna dolara u 2016.
Posljednje UN sankcije u potpunosti su zabranile izvor ugljena, pa se Sjeverna Koreja doista mora snaći, a očigledno je kako se oslanjaju na Kinu u svome ekonomskom opstanku.
Kineski je izvoz porastao za oko 30 posto, odnosno 1,67 milijardu dolara u prvoj polovici godine, a većinom se radi o tkaninama i ostalim sirovinama iz kojih se u Sjevernoj Koreji proizvodi gotov proizvod spreman za tržište.
Tvornice zviždačice
Australska sportska marka Rip Curl javno se ispričala prije dvije godine kad je otkriveno da je dio njihove skijaške opreme, označene kao "Made in China", napravljen u Sjevernoj Koreji u jednoj od njihov tvornica.
Rip Curl je okrivio dobavljača svoje odjeće za "outsourcing" preko neovlaštenog kooperanta.
No, trgovci i agenti u Dandongu kažu da je to široko rasprostranjena praksa.
Proizvođači mogu uštedjeti do 75 posto izradom svoje odjeće u Sjevernoj Koreji, otkriva kineski trgovac.
Neke od tvornica u Sjevernoj Koreji nalaze se u gradu Siniuju, a druge su locirane u okolici Pyongyanga. Završena odjeća najčešće se izravno šalje u kineske luke, gdje se samo prepakira i šalje dalje u svjetske luke koje su je naručile.
Izrabljivanje radnika do maksimuma
Tekstila proizvodnja u Sjevernoj je Koreji bila visoko razvijena sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su prve Nizozemske tvrtke počele trgovati s Korejom. Iako je došlo do pada proizvodnje, posljednjih je godina ponovno počela rasti. Mjesečna plaća sjevernokorejskog radnika u tekstilnoj industriji je oko osamdeset dolara mjesečno, što znači da je proizvodnja za čak trideset posto jeftinija nego u Kini.
Osim toga, sjevernokorejski radnici mogu proizvesti 30 posto više odjeće svaki dan nego kineski radnik, otkriva kineski trgovac.
Razlog za to, naravno, leži u izrabljivanju. U tvornicama Sjeverne Koreje, radnici ne idu na WC kad moraju, jer će inače usporiti cijelu liniju montaže. Zbog toga doista postoje propisane pauze za WC, koje svi moraju poštivati.
Oni ispranog mozga su najkorisniji
Dodatan razlog zbog kojeg su sjevernokorejski radnici tako produktivni je njihovo uvjerenje da oni rade za boljitak svoje zemlje, a ne plaću.
Oni vjeruju kako to rade za svog vođu i bolje sutra, a njihove se plaće razlikuju od onih u drugim azijskim zemljama.
Primjerice, dok je u Sjevernoj Koreji minimum 75 dolara na mjesec, a prosjek 160 dolara na mjesec, u Kini su prosječne tvorničke plaće od 450 do 750 dolara na mjesec.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ma roba je kratkotrajna,zivio trst