Ekonomix
6424 prikaza

Najbizarnijih 15 nameta kojima plaćamo uhljebe

Birokracija
Getty images
Nameti na ispise, naljepnice, provjere papira... svake godine Vlada najavi rasterećenja, samo kako bi se namnožili novi

Početkom svake godine Vlada se pohvali velikim akcijskim planom rasterećenja poduzetnika, obećavaju srezati parafiskalne namete i pojednostaviti poslovanje. No unatoč toj pohvali Vlade, poslodavci su i dalje, nakon pet godina provedbe, još zatrpani i papirima i besmislenim nametima za koje uopće ne znaju zašto ih plaćaju te koji služe kako bi se opravdalo postojanje nekih agencija, zavoda i općenito glomaznog državnog aparata.

Zamolili smo zato Hrvatsku udrugu poslodavaca i Hrvatsku gospodarsku komoru da nam svaki od njihovih sektora, od prodavača do proizvođača i turističkog sektora, pošalju barem po jedan najbizarniji namet koji plaćaju. Dobili smo hrpu nevjerojatnih nameta.

A mnogi uopće još nisu ni odgovorili. Popis bizarnih nameta i birokracije je zaista impozantan, a kako sve često funkcionira objasnio nam je jedan ugostitelj: "Skinu nam kontrole s dva puta na jednom godišnje, ali onda trebamo za taj jedan put platiti dva puta više nego dosad. Sve je to prelijevanje iz šupljeg u prazno."

Zagreb: Sabor raspravlja o proračunu za 2020. godinu Rasterećenje?!?! Ekonomix Lažu nas: Nisu nam ostavili više u džepu, nego su više uzeli

Vlada tvrdi drugačije, da svake godine radi s poduzetnicima kako bi im olakšala poslovanje. Primjerice, ministar Darko Horvat se početkom godine pohvalio planom koji bi do kraja 2019. godine trebao osloboditi poduzetnike za 626 milijuna kuna.

Zanimljivo je i kad se pogledaju akcijski planovi iz godine i godinu. Bivša ministrica Martina Dalić donijela je prvi akcijski plan koji je trebao poduzetnike rasteretiti za 1,5 milijardi kuna, a identificirano opterećenje je bilo pet milijardi kuna. Sljedeće godine je Dalić donijela novi plan u kojem je stajalo da je administrativno opterećenje 5,1 milijardu kuna te je obećala tad, kao i Horvat, rasterećenje od 626 milijuna kuna. Koliko je još toga ostalo uraditi, najbolje svjedoči navedeni popis bizarnih nameta.

1. Zapošljavanje za stalne sezonce u turizmu

Stalni sezonci trebali su poslodavcima olakšati potragu za radnom snagom i veću sigurnost samim radnicima. Ali... Iz HGK ističu da trebaju za svakog od njih ispuniti 15 različitih izjava, dokumenata ili obrazaca unatoč povezanosti Zavoda za zapošljavanje s ostalim institucijama. Sasvim bi logično bilo, kažu, da postoji i automatsko obnavljanje ugovora umjesto da dostavljaju cjelokupnu dokumentaciju svake godine.

2. Naknada za ovlaštenje pravnih osoba za proizvodnju

Ovaj namet ima ime koje vrijedi u cijelosti citirati. Zove se "Naknada za ovlaštenje pravnih osoba za ispunjavanje propisanih uvjeta za proizvodnju predmeta opće uporabe". U HUP-u ističu da i samo ime, ali i niska razina prikupljenosti ovoga nameta, svjedoči o njegovoj besmislenosti. Namet iznosi 1000 kuna, a plaća se za sve one koji proizvode nešto što dolazi u neposredni dodir s hranom ili predmetima široke potrošnje. Tu spada sve od lule do ambalaže i takve naknade nisu stimulativne za proizvodnju u Hrvatskoj, kažu u HUP-u.

3. Naknada za naljepnice na vatrogasnim aparatima

Iako se Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) razlikuju u isticanju nekih nameta, ovaj su obje institucije koje okupljaju poduzetnike posebno istaknuli kao besmisleni. Postoji obveza jednogodišnjeg ispitivanja svih aparata za gašenje. A "Naknada za evidencijske naljepnice za označavanje i održavanje aparata" poduzetnici moraju platiti od 1,65 do 2,50 kuna, zavisno od njezine veličine. Država kroz tu naknadu uzme oko tri milijuna kuna, dok se, primjerice, od ozbiljnih i skupljih ispitivanja protupožarnih sustava i odjeće prikupi znatno manje. Što dovoljno govori kako je samo evidencija naljepnica skuplja od same kontrole.

4. Članarina koju svi plaćaju turističkim zajednicama

Industrija i oni koji proizvode u Hrvatskoj su posebno ogorčeni ovim naknadama i smatraju da trebaju biti manje ili ih sasvim ukinuti. Godišnje se od svih poduzetnika u Hrvatskoj prikupi i do 250 milijuna kuna koje završe u turističkim zajednicama. Istu naknadu plaćaju i knjigovodstveni uredi, proizvođači repromaterijala u poljoprivredi ili proizvođači tekstila te ostali koji ni na koji način, naravno, nisu povezani s radom turističkih zajednica i promocijom Republike Hrvatske kroz turističku ponudu, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i iz industrijskog sektora Hrvatske gospodarske komore. Drugi problem je i što oni koji ih plaćaju ne vide rezultate rada onih koje finaciraju.

5. Pet naknada za linije, pa čak i za promjenu cjenika

Hrvatska udruga poslodavaca ističe da su neke od ovih naknada koje opterećuju prijevoznike prihod i proračuna HGK te ih smatra nepotrebnima. Naknade prijevoznici plaćaju za izdavanje dozvole u međužupanijskoj liniji, županijskoj liniji, na međunarodnoj liniji. Čak se posebno plaća naknada za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova za međunarodne i međužupanijske linije, a posebna za izmijenjene redove županijskih linija. HUP ističe da su te naknade propisane podzakonskim aktom. Oni su im u kategoriji onih koji neopravdano i nepotrebno opterećuju tvrtke prijevoznike iako nisu u istoj kategoriji s naknadama koje najviše opterećuju poslovanje tvrtki, ističu u HUP-u.

6. Naknade za troškove ispisa rezultata i potvrda

U istoj kategoriji su i dva nameta Hrvatske poljoprivredne agencije koji su zaista bizarni. Treba platiti naknadu za ispis rezultata, ali i vađenje svake potvrde i identifikacijskog dokumenta. Takvi nameti sigurno nisu u skladu s vizijom Poljoprivredne komore, odnosno ne pridonose razvoju i unapređenju stočarstva te podizanju konkurentnosti proizvodnje i kvalitete svih segmenata života poljoprivrednih proizvođača, ističu u Udruzi poslodavaca.

7. Naknade koje uzimaju od starih vozila, a ne vraćaju

Članice Udruženja trgovine motornim vozila HGK istaknule su čak četiri naknade koje su pretjerane i opterećuju ih, a Fond za zaštitu okoliša koji ih prikuplja uopće taj novac ne vraća adekvatno društvu. Oni ističu da za svako motorno vozilo treba platiti 60 lipa po kilogramu naknade za otpadna vozila, naknade za gume su od sedam do 85 kuna zavisno o veličini, naknada za ulje je 60 lipa po litri, a za baterije 8,4 kune po kilogramu. HGK ističe da se time prikupi 100 milijuna kuna godišnje samo za otpadna vozila, a kad se tome pridoda i naknada za emisiju ugljičnog dioksida koju svi plaćamo pri registraciji svake godine, to je još dodatnih 200 milijuna kuna! Usporedbe radi, Fond za zaštitu okoliša od tog novca sufinancira nabavu ekovozila za samo 17 milijuna kuna. Ističu i problem posebnog poreza na motorna vozila koji znatno diže cijenu novih automobila, pa se građani odlučuju za kupnju rabljenih.

8. Radiotelevizijska pristojba za svaki radio prijamnik u autu

Prijevoznici i tvrtke koji imaju više automobila ili vozila posebno su ogorčeni ovim nametom te smatraju da nema smisla plaćati za svaki radio u vozilu RTV pristojbu. Zato HGK traži barem njihovo smanjivanje ili omogućiti da se barem plati godišnji paušal za vozila. Posebni apsurd je za prijevoznike koji u potpunosti posluju u inozemstvu, gdje nema hrvatskog radiotelevizijskog signala. "Oni su tako obvezni plaćati neisporučenu javnu uslugu", ističu.

9. Apsurdi pri pokušaju poticanih mjera zapošljavanja

Turistički sektor HGK istaknuo je i nekoliko apsurda s kojima se susreću u administraciji koju plaćaju. Kažu da se za povremeni rad vikendom od sat-dva mora dobiti potvrda primarnog poslodavca pa se time otežava taj rad. Poseban problem imaju kad pokušaju koristiti mjere zapošljavanja koje daje država. Kažu da ne mogu koristiti osam od devet mjera jer im je propisano da moraju održati isti broj radnika iako se radi o sezonskom poslu. I administrativna zavrzlama na kraju oko sufinanciranja stipendija za učenike strukovnih škola. Ugovor se sklapa svake godine, pa ga onda poslodavci moraju aneksirati na kraju svake kalendarske godine, iako učenik ide u istu školsku godinu za koju je već dobio sufinanciranje.

10. Naknada za provjeru potpunosti dokumentacije

Ta naknada se plaća u postupku izmjene rješenja o registraciji za zaštitu bilja. Od toga se sufinancira i Hrvatski centar za poljoprivredu i selo, premda je teško reći što oni rade.

11. Naknade za edukaciju o higijeni osoblja

Jasno je da postoje pravila kako sigurno rukovati hranom i standardi koje moraju poštovati svi oni koji je proizvode ili distribuiraju. Ali uz to, oni koji rade s hranom moraju platiti državi i njezinim ustanovama još 25 milijuna kuna godišnje Naknade za edukacije o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom. To je propisano i zakonima i pravilnicima. HUP upozorava i na dodatne naknade za zdravstvene preglede na kliconoštvo.

12. Predujam za ispitivanje gradnje nekoga drugoga

Sektor tvrtki koje su investitor u obnovljive izvore pri HGK ističe nevjerojatnu zakonsku odredbu za te investitore. Ako netko iskaže interes da bi gradio proizvodno postrojenje, mora platiti predujam kako bi država ispitala može li se graditi proizvodno postrojenje na toj lokaciji i/ili snositi troškove javnog natječajnog postupka za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. Nakon što to plati, a riječ je o visokim troškovima, na javnom natječaju za tu lokaciju za koju je iskazao interes može pobijediti netko drugi. Taj drugi uopće nema trošak kao investitor koji je prvi iskazao interes. U konačnici, ako plati ispitivanja i natječaj, a izgubi, poduzetnik koji je prvi iskazao interes nema pravo na nikakvo obeštećenje!

13. Dostavi sigurnosno tehnički list pa onda plati njegov unos

Tvrtke koje posluju s kemikalijama imaju dodatne troškove koji se čine prilično bizarnima. One moraju Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dostaviti Sigurnosno tehničke listove za svaku kemikaliju koju proizvode ili uvoze. I to je donekle normalno kako bi postojao registar. Ali za svaki dostavljeni list koji će biti unesen u registar oni moraju platiti naknadu što nije praksa ni u jednoj zemlji EU. Također, svaki radnik koji radi s kemikalijama mora svakih pet godina proći edukaciju na teret poslodavca, a bilo bi dovoljno od sedam do deset godina.

14. Naknada za opće korisne funkcije šuma

Jedna od onih naknada za koje rijetko tko zna kako se troši iako su Hrvatske šume u zlatnim danima skupljale i više od 300 milijuna kuna od nje. Vlada je smanjila naknadu i ostavila je samo za tvrtke koje imaju više od tri milijuna kuna prometa, ali je prilično izdašna jer nije fiksna, nego se plaća kao postotak prihoda. HGK ističe da bi ona trebala biti ukinuta. Zanimljiv opis ovoga nameta dao je jedan vlasnik informatičke tvrtke: "Mi u biti plaćamo porez na zrak jer je proizvodnja kisika općekorisna funkcija šuma".

15. Zidari plaćaju naknadu za plinove CO2, SO2, NO2

Naknade na emisiju u okoliš štetnih plinova su također donekle logične za zagađivače i one koji ih proizvode. Međutim, HGK upozorava da naknade za emisije ugljičnog, sumporova i dušikova dioksida plaćaju i oni koji koriste pojedinačni izvor njihove emisije. "Postoji velika razlika između proizvođača i izvođača u količini emisija plinova u okoliš. Stoga treba razdvojiti naknade za izvođače građevinskih radova od onih gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnjom", zaključuju u HGK.

Joker: I jedan skupni za kraj ove bizarne priče

Poduzetnici su nam poslali niz drugih naknada, a mi smo izdvojili samo one najapsurdnije. U Hrvatskoj još kupujemo državne biljege umjesto da plaćamo elektronički. Naknade za slivne vode i za uređenje voda su jedne od onih za koje rijetko tko zna gdje odlaze. Ekološke naknade, naknade za uporabu javnih cesta koje smo već platili i plaćamo kroz cijenu benzina, obrasci za prijave..., samo su još neki istaknuti nameti u odgovorima.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.