Jednom kad se prođe nešto lagodnija priča o gospodarskom uspjehu širega gospodarskog okruženja, dolazimo do činjenice da Hrvatska ne stoji bajno u nekima od najvažnijih ljestvica o poslovanju i konkurentnosti gospodarstva.
“Sve velike kompanije žele biti u EU zbog basnoslovne kupovne moći potrošača, ali to je samo dio priče. Uzmimo za primjer indeks globalne konkurentnosti, gdje je Hrvatska na 74. mjestu i očito je da predstoji još jako puno posla. Same brojke iza indeksa su jako kompleksne, ali mi ga stalno pratimo zato što nam jako dobro govori na koji način se mijenjaju države. Hrvatskoj je to odličan kriterij za uspoređivanje s drugim zemljama, uspješnijim zemljama koje na ispravan način vode svoje gospodarstvo i uspijevaju privući ulagače. Zapamtite da konkurentnost znači inozemna ulaganja, priljev stranoga kapitala, dolazak američkih multinacionalnih kompanija. Multinacionalnih kompanija općenito. Zakonodavci moraju shvatiti da je i SAD konkurencija Hrvatskoj za isti investicijski dolar idućeg IBM-a”, ispričao je Quinlan.
Nešto slično je pisao i Nenad Bakić na ovim stranicama kad je zaključio da Hrvatska mora vidjeti što rade države uspješnije od Hrvatske:
“Trebamo ismijati uhljebničke vračeve koji lažu o navodnom neoliberalnom kapitalizmu i omogućiti dinamično gospodarstvo koje raste po stopama i stvara radna mjesta te daje ljudima nadu da mogu lagano biti uspješni i bez umreženosti u državne strukture. Alternativa tome nije propast. Oni koji su uspješniji od nas stvaraju toliko radnih mjesta da naši nezaposleni poslove mogu dobiti ondje. Tako da će se uz rentni rast, smanjenje nezaposlenosti kroz iseljavanje i onda doznake iz inozemstva, gospodarstvo i dalje uravnoteživati. Ali to neće dovesti do optimizma”.
Dotaknuo se Quinlan i onog famoznog Doing Business indeksa, koji je pokazivao veliki rast prije nekog vremena. “Doing Business indeks Svjetske banke također je vrlo kompleksna brojka, ali važno je znati da tvrtke idu tamo gdje je jednostavnije poslovati. Gdje je jednostavnije otvoriti tvornicu, dobiti kredit, dobiti sve građevinske dozvole, upaliti žarulju u toj novoj tvornici i tome slično. Hrvatska je na 51. mjestu, Rumunjska vas je pretekla. Sve ovo govorim kako bih ponovno istaknuo da su makroekonomski uvjeti odlični, EU raste, nezaposlenost pada, povjerenje u tržište raste, ali na mikrorazini je ostalo još jako puno posla. Sad je pravo vrijeme da zakonodavci provedu strukturalne reforme, a ne da čekaju još gospodarskog rasta”, uvjeren je Quinlan i cijelo vrijeme ponavlja da su reforme nužne.
Dotaknuo se čak i problema reforme obrazovanja u Hrvatskoj jer on prati nedostatak kvalificirane radne snage u svim razvijenim zemljama svijeta. Prema njegovim podacima je stopa nezaposlenosti KV radnika u SAD pala na 2%, pa se oni već sad okreću uvozu radne snage, pa i radne snage iz Hrvatske. Trenutačno je na snazi pravi rat za talentiranu i kvalificiranu radnu snagu, ispričao je Quinlan i dodao da će budućnost donijeti pravu eksploziju umjetne inteligencije, robotike i time ćemo nadoknaditi nedostatak radne snage.
“Svi imamo iste probleme, sve te izazove trebamo rješavati sad, a ne kasnije, kad se suočimo s još jednom krizom, jer ćemo žaliti što nismo bili agresivniji u promjenama i prilagodbama. Daleko najveća hrvatska prednost je činjenica da ste dio velikog i bogatog tržišta Europske unije, ali preostalo je još jako puno posla i to stalno ponavljam. Danas je pravo vrijeme da počnemo razmišljati kako dovesti do gospodarskog rasta za tri ili pet godina”, zaključio je Quinlan.
