Praćenje ropstva u svijetu sve više kritizira Indiju kao zemlju s najviše robova na svijetu... predlažemo snažno diskreditiranje takvih podataka i diplomatsku ofenzivu protiv toga. Tako stoji u tajnom izvještaju indijske Obavještajne službe, što ga je raskrinkao The Indian Express i time prouzročio jezivi skandal službi.
Sramota je utoliko gora što je najvažnija obavještajna organizacija nacije od 1,3 milijarde ljudi takav prijedlog poslala nikom drugom nego premijeru Narendri Modiju, njegovom savjetniku za nacionalnu sigurnost, nekolicini ministarstava te još nekima. Tako je ispalo da obavještajnoj zajednici Indije nije problem to što je njihova zemlja prozvana zbog najvećeg broja robova u svijetu, nego što je to postao javni podatak s novim izvještajem Međunarodne organizacije rada (ILO) i Walk free foundation (WFF).
Izvještaj je utvrdio da je diljem svijeta prošle godine, u 21. stoljeću, bilo čak 40,3 milijarde ljudi zarobljenih u ropskom položaju. Ima tu i zapadnog grijeha, primjerice Italija u EU, iz koje svako malo stižu vijesti o zlostavljanju radnika u poljoprivredi na jugu, posebno na Siciliji. No, samo u Indiji robova je između čak 14 i 18 milijuna prema procjenama nekih drugih organizacija.
Obavještajnu službu u Indiji najviše boli to što se izvještaji poput "Globalne procjene modernog ropstva: prisilni rad i prisilni brakovi" u EU koriste kao polazišna točka za "financiranje nevladinih organizacija koje se bore protiv 'navodno' ropstva u tekstilnoj industriji južne Indije (40 posto indijskog tekstilnog izvoza)".
Problem je nastao zato što je na Zapadu, dakle u EU i Sjevernoj Americi, sve više najsnažnijih nacionalnih ekonomija na svijetu koje zakonom zabranjuju svojim tvrtkama da imaju ikakve veze s kompanijama koje drže robove. Pritom ih se zakonski obavezuje da to jamče pod svojom odgovornošću. Čak su sve brojnije i velike tvrtke koje same financiraju nevladine organizacije koje se protiv toga bore.
Trenutno se najviše spominju upravo tvornice tekstila po Indiji i Bangladešu, zatim ribarstvo po jugoistočnoj Aziji, i to najviše Tajland, posebno što se tiče tune i farmi za uzgoj škampa po Tajlandu i Bangladešu. Zapadni bojkot takvih tvrtki i tržišta u posljednje vrijeme takvima je počeo nanositi teške ekonomske udarce. Washington Post je, primjerice, otvoreno prenio takav jedan apel u prosincu 2015.
U prosincu 2016. nizozemska organizacija ICN koja istražuje Indiju raskrinkala je čak 734 tvornice tekstila u indijskoj državi Tamil Nadu, otvoreno ih prozivajući za ropsko držanje djece u pogonima. Zapadni mediji prošle su godine prenijeli priču o ubojstvu jednog dječaka u jednoj tvornici odjeće u Bangladešu.
Fortune je prije nekoliko godina otvoreno prozvao Cargill i Hershey's zbog toga što nabavljaju kakao od trgovaca koji se snabdijevaju s farmi kakaovca u Obali Bjelokosti na kojima djeca robovi doslovno umiru u roku od samo nekoliko godina. "Gorka slatkoća čokolade" je i inače cijela jedna posebna tema o ropstvu.
Obavještajnoj službi Indije je najveći problem WFF, organizacija koju financira australski rudarski magnat Andrew Forrest. Predbacuju mu to što je njegova organizacija tijekom istraživanja intervjuirala u Indiji "čak 17.000 ljudi", dok je "samo po 2000 ispitala u devet drugih država, kao što su Rusija, Bangladeš i Pakistan".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
neboj te se ima Evropa dosta prljave ruke