Neki poslovni savjetnici smatraju da poduzetnici koji rade prema zakonu mogu naučiti nekoliko korisnih stvari o tome kako brzo i energično odgovoriti na promjene na tržištu iz ponašanja organiziranih kriminalnih sindikata, kompjuterskih hakera i pirata, ali i drugih organizacija koje ne rade po zakonu.
Gurui tvrde da velike korporacije mogu iz podzemlja učiti o fleksibilnosti, inovativnosti i sposobnosti brzih promjena.
„Za kriminalce je samo nebo granica, što stvara priliku za razmišljanjem o široj slici“, kaže Marc Goodman, šef Future Crimes Instituta i savjetnik za cyber kriminal.
Joaquin Guzman, šef meksičkog Sinaloa narkomanskog kartela, tako je, primjerice, iz zatvorske ćelije utekao kroz malu rupu ispod tuša, koja ga je dovela do dugačkog tunela opremljenog svjetlima i ventilacijom. Uspio je pobjeći zahvaljujući kreativnom razmišljanju, dugoročnom planiranju i upornosti, što su sve bitne vještine, nalik onima koje su potrebne za postizanje uspjeha u velikom poslu.
Devin Liddell, osoba na čelu strateškog razmišljanja u Teagueu, osuđuje nasilje i druge ilegalne aktivnosti, ali ga je s druge strane zanimalo u čemu je tajna dugovječnosti zločinačkih grupa jer su neki karteli u poslu opstali unatoč višestrukim nastojanjima policije i međunarodnih agencija da ih se zatvore.
Sinaloa kartel je, primjerice, otišao toliko daleko kako bi zaobišao granicu između Meksika i SAD-a da je izgradio ogromni podzemni tunel, unajmio članove obitelji kao granične agente te koristio čak i katapult kako bi zaobišao visokotehnološku ogradu, što je samo jedan od načina kako su brzo odgovorili na promjenu koja im se ispriječila na putu.
S druge strane, mnogi zakoniti poslovi su propali jer su se tvrtke ustručavale brzo prilagoditi promjenama tržišta. Zbog toga Liddell tvrdi kako postoji velika razlika među kriminalnim organizacijama jer one u svakodnevnom ponašanju često improviziraju, dok velike kompanije razmišljaju o inovativnosti kao cjelovitom procesu.
U svojoj knjizi „Nepodobna ekonomija“, Alexa Clay i Kyra Maya Phillips, istražile su kako pojedinci mogu primijeniti zločinački način razmišljanja kako bi postali inovativniji i poduzetniji unutar korporativnih struktura. Zato su proučavali nasilne kriminalce poput somalijskih gusara, ali i drugih koji krše pravila kako bi pronašli kreativna rješenja za svoje probleme, poput ljudi koji žive u slamovima Mumbaija ili kompjuterskih hakera, te su uočili nekoliko zajedničkih osobina koje ih povezuju, piše BBC.
Moraju razviti otpornost kako bi preživjeli izvan ugode svojih radnih sobica i stolova, jer „u mnogim slučajevima, nedostatak je majka izuma“, zaključuje Clay.
