Prijeđi brigo na državu - Tko plaća štetu od nepogoda?

Na spomenutoj konferenciju organizator i pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić istaknuo da su učinkovite javne politike najbolji način za smanjenje šteta i negativnih utjecaja katastrofa, čime je zapravo kritizirao nepostojanje i nedjelotvornost takvih politika.

Slika društva

Znanstvena savjetnica Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, Ana-Maria Boromisa, misli da štete "imaju veze s tim kako Hrvatska funkcionira kao društvo". Kad se dogodi šteta, mi je krpamo ad hoc, i to su izvanredne okolnosti koje se moraju riješiti, a sve što je plansko prođe "u tišini", kaže ona.

Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanju Stjepan Huzjak kazao je na konferenciji da je najefikasniji onaj sustav kod kojeg rijetko dolazi do aktiviranja operativnih snaga. Nažalost, ove smo godine više puta bili u situaciji da su operativne snage morale aktivirati vrlo veliki dio svojih raspoloživih kapaciteta, dodao je Huzjak.

Boromisa se slaže da su klimatske promjene ključni pokretač nepogoda, ali dodaje da na njihove posljedice često utječe funkcioniranje sustava. Navodi primjer legalizacija bespravne izgradnje i kaže da su kuće često napravljene u plavnim područjima, te da su zato izložene poplavama. Isto je sa sustavima kanalizacije koji nisu adekvatni, zatim javlja se problem neočišćenih odvodnih kanala kojima se evakuiraju vode, izostaju šumski prosjeci koji bi mogli spriječiti širenje požara, itd, napominje znanstvena savjetnica IMO-a.

Ona je također upozorila i na fragmentiran sustav zaštite. Imamo strategiju održivog razvoja, pa energetsku, pa klimatsku, koje međusobno ne komuniciraju ili im se mjere ne provode. Fascinantno je da mi imamo dosta podataka o klimatskim promjenama i ekstremima, ali to nije dovoljno da motivira na aktivnost nadležne službe, na što podsjećaju i meteorolozi, kaže.

Podsjetila je na intervju meteorologinje Dunje Mazzocco Drvar DW-u, koja je kazala da je uoči jedne poplave u Ogulinu u emisiji RTL Danas u četvrtak upozorila da se u subotu očekuje 150 do 200 litara kiše na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara, a DHMZ u petak izdao crveni alarm. No, Hrvatske vode su, kaže, reagirale tek u nedjelju uz pomoć HGSS-a i njegovih čamaca, kada su već bile poplavljene stotine kuća u gradu, a i gradonačelnik je tek tada sazvao sastanak kriznog stožera, kada je bujica bila na ulicama.

Čini mi se da se klimatske promjene u javnosti doživljavaju kao neka daleka budućnost i da više "bajamo" nego im se prilagođavamo. Poplave, požari i suše se doživljavaju kao ono - slučajno se desilo, i ne vidi se veze između trenda i aktivnosti na terenu, zaključuje Ana-Maria Boromisa.

Kad se to ne mora!

Nitko od sugovornika nije mogao reći koliko bi mogle iznositi neizravne štete i koliko one onemogućavaju društvo u njegovu razvoju. Također, nema odgovora ni na krajnje neslavan podatak prema kojemu je Hrvatska na začelju popisa s 0 posto osiguranih šteta. Kako se pokrivaju štete i na koga onda padnu najskuplje štete u Europi? Za usporedbu, osigurane štete u Velikoj Britaniji iznose 70 posto ukupnih prirodnih nepogoda.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) ističu da prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u EU iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi oko 40 eura. Najvišu premiju osiguranja imovine po stanovniku u rasponu 300 do 400 eura ostvaruju Švicarska, Norveška i Austrija.

Prema podacima HUO-a, u ukupno zaračunatoj bruto premiji u Hrvatskoj za 2017., osiguranje od požara i elementarnih šteta sudjeluje s 6,81 posto, dok u strukturi likvidiranih šteta osiguranje od požara i elementarnih šteta iznosi 4,09 posto.

Iz MF-a kažu da ne postoji obvezno osiguranje imovine, što rezultira velikim brojem prijava šteta poljoprivrednika koji nisu osigurani. Štete se broje u milijardama kuna i iste su mogle biti spriječene u smislu gubitaka poduzetnika da su se osigurali. U MF-u smatraju da bi bilo "nužno voditi se načelom u kojem bi država za isplatu bilo kakvih poticaja, trebala zatražiti obvezno osiguranje svakog pojedinačnog poljoprivrednika". Tada bi država mogla odrediti primjerene iznose (postotke) subvencioniranja premija osiguranja što je konkretno pitanje za nadležno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kažu.

Nema subvencija

Općepoznato je da poljoprivredna proizvodnja predstavlja jednu od rizičnijih gospodarskih grana te je stoga posebno važno osiguranje usjeva i nasada. Egzistencija poljoprivrednih gospodarstava ovisi o zemlji te stoga osiguranje usjeva i nasada predstavlja ekonomsku zaštitu poljoprivrednika i njihovih obitelji. Ono uključuje pokriće od osnovnih opasnosti kao što su tuča, požar i udar groma. Međutim, osiguranje usjeva i nasada u ukupno zaračunatoj bruto premiji za 2017. sudjeluje sa 0,9 posto, a u odnosu na zaračunatu bruto premiju osiguranja imovine s 13,74 posto, kažu iz HUO-a.

NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANICI...