Ekonomix
3674 prikaza

Rub propasti - dug raste, a nitko ga ne može vratiti

Grafikon novca na burzi
Thinkstock
Kad prihod više ne raste, posebno ako počinje padati, slijede bankroti i u najgorem slučaju panika

Jednu stvar u svjetlu sve izvjesnije eskalacije trgovinskog svjetskog rata još nitko nije spominjao, ili barem skoro nitko. Riječ je o potencijalno eksplozivnoj kombinaciji rata carinama i svime povezanim uz to sa sveukupnim svjetskim dugom koji danas iznosi 247.000 milijardi dolara, navodi kolumnist Washington Posta. U njemu sudjeluju svi.

Donald Trump Trgovinski rat Ekonomix Trump u nikad većem ratu s Kinom

Kućanstva još najmanje, osim njih kompanije od najsitnijih do najvećih multinacionalki, sve do vlada supersila poput samog SAD-a, svi posuđuju novac od nekoga uz pretpostavku da će jednog dana otplatiti glavnicu, pa tako i kamate, ili da će u najgorem slučaju dug iz jednog razdoblja pretakati u novija zaduženja. Problem je u tome što to funkcionira samo toliko dugo dok prihodi dovoljno rastu kako bi se postojeći ili novi dug mogli servisirati.

Kad prihod više ne raste, posebno ako počinje padati, slijede bankroti i u najgorem slučaju panika. To je mjesto na kojem trgovinski rat i dugovi diljem svijeta mogu predstavljati eksplozivnu kombinaciju. Od 2003. dug raste. Izraženo u odnosu na svjetski BDP, tada je iznosio 248 posto, danas iznosi 318 posto. Samo u prvom kvartalu 2018. porastao je za 8000 milijardi dolara. Iznos uključuje sve veće zemlje svijeta i većinu zaduženja; potrošačka, poslovna i vladina.

Kako bi se taj dug servisirao, ekonomija bi trebala rasti, prihodi također, a u svjetlu prijetećeg trgovinskog rata, jasno je da bi prihodi pali. Sve veće carine i trgovinska ograničenja jasno je da bi dužnike onemogućavali u otplaćivanju duga. U najboljem slučaju to bi usporilo svjetsku ekonomiju. U najgorem, to bi pokrenulo novu financijsku krizu. Imajte na umu da je opasnost svjetska.

Dolari i euri, ilustracija | Author: Pixabay Pixabay

U najnovijem izvještaju Institute of International Finance (IIF) kaže se da je dug pojedinih zemalja u usponu – Turske, Južnoafričke Republike, Brazila i Argentine – osjetljiv na sljedeći rizik: nesposobnost da se nadomjeste krediti koji istječu. IIF navodi da u 2018. i 2019. dospijeva dug takvih zemalja u iznosu od čak 1000 milijardi dolara. Ovisno o okolnostima, dug može potaknuti ili usporiti ekonomiju.

Sada dolazimo do prijelomne točke, smatra direktor IIF-a Hung Tran, u kojoj, ako rast duga više nije održiv, onda će i nova zaduživanja biti sve manja. Dužnici će sve veće količine svog novca morati trošiti na servisiranje aktualnog duga. "Imali smo uravnoteženu ekonomiju u pogledu i prevelikog rasta i prevelikog pada s pristojnim rastom. Inflacije nije bilo nigdje na vidiku, što je središnjim bankama dopuštalo da drže kamate niskima. Uvijek si mogao obnavljati svoj dug.

No, sada je vjerojatnost od nastavljanja takvog stanja sve manja. Trgovinske tenzije sve su više, što je već utjecalo na volju investitora da dalje ulažu", napisao je. Pomalja se i inflacija. Kako bi je obuzdao, FED (središnja banka SAD-a) podiže svoje kamate. Trgovinski protekcionizam komplicira problem, jer mnoge neameričke kompanije posuđuju novac u dolarima, ti krediti moraju biti i vraćeni u dolarima, pa ako protekcionizam usporava trgovinu, onda će sve teže biti dolaziti do dolara, rast će nevraćanje dugova i bankroti.

Xi Jinping Uzvraća udarac Ekonomix Kina u ratu protiv SAD-a za saveznika želi EU

Tran ne smatra da će doći do pune panike kao 2008. i 2009.. U prvom redu zato što su banke danas puno bolje kapitalizirane nego prije krize. A i ljudi su danas osjetljiviji na opasnosti nego prije jednog desetljeća. Tome u prilog govori nedavni FED-ov "test na stres" u 35 banaka u SAD-u. Simulirali su duboku recesiju, porast nezaposlenosti do 10 posto. Unatoč velikim gubicima, nijedna banka nije propala.

Od 2009. do danas te su banke dodale 800 milijardi u svoj temeljni kapital, kaže FED. Kao rješenje Tran predlaže postupno odustajanje od svjetske ekonomije temeljene na dugu. "Ako si jako zadužen, moraš smanjiti taj dug, bilo u apsolutnom iznosu ili kao udio u odnosu na BDP", kazao je Tran na brifingu. "I jedno i drugo značit će sporiju ekonomiju. Ali, za imati jake investicije i potrošnju, tebi i ne treba dug."

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.