Tajne Lex Agrokora - zašto su Talijani uspjeli, a mi ne?

Godina dana važenja “lexa” isteći će vrlo brzo, ostalo je još manje od 90 dana. Možete li procijeniti dosadašnji tijek operacije? Recimo, Slavko Linić, Ratko Čačić i Borislav Škegro tvrde da je “lex” bio jedino rješenje, i da je to rješenje uspješno. A Maruška Vizek smatra da je “lex” još jedan dokaz da Hrvatska, na raskrižjima, uvijek nepogrešivo bira krivi put (dogovorna ekonomija, dominacija politike nad gospodarstvom, održavanje crony modela). Što vi mislite?

Dr. Vizek je izvrsna ekonomistica, rado pročitam svako njezino mišljenje jer su stručna i razborita. Politološka struka, kojoj ja pripadam, mora posebno paziti da svaki problem i odgovarajuće rješenje sagleda iz što je moguće više različitih uglova: ekonomije, prava, sociologije, psihologije, ali i tehnologije, koja je uvijek brža od ekonomije, dok je politika… politika je u permanentnom kašnjenju za svim promjenama koje su zapravo nužne svakom društvu.

Aleksandra Šućur/ privatni album

Poznajući što zastupa dr. Vizek i dijeleći njezinu averziju spram crony modela i dominacije politike nad gospodarstvom, bliža sam i njenom pesimizmu. Ne vjerujem da je općenito kritična prema mehanizmu 'izvanredne uprave' kao jednom od načina pravnog 'hendlanja' stečajnog, odnosno predstečajnog postupka, nego specifično prema izvanrednoj upravi koju je uveo 'lex Agrokor'. Izvanredna uprava bi trebala biti mehanizam nekog 'last resort' pokušaja povrata likvidnosti u trgovačko društvo.

Ali taj povrat bi trebao ovisiti o sposobnostima novog menadžera, izvanrednog povjerenika, ne o roll-up kreditnoj injekciji, kojoj je svrha prenijeti dio vlasništva koncerna na strvinarske fondove, kojima se priznaje udio po nominalnoj vrijednosti obveznica kupljenih po 15-25% vrijednosti, a zahvaljujući kreditnoj likvidnosti koja je služila da se “začepe usta malih dobavljača” i plati 140 konzultanata. Trojicu bivših potpredsjednika Vlada RH treba pitati što misle o roll-up ugovoru, koji bi bio nemoguć u režimu izvanredne uprave u Italiji, a bez jamstva drugim vjerovnicima bio bi nemoguć i u Sjedinjenim Državama.

Nitko u Hrvatskoj uopće nije u javni optjecaj pustio tezu prema kojoj bi nagrade Vladinu povjereniku i njegovu timu bile na bilo koji način financirane iz uspjeha njihova posla.

Doista bi bilo zanimljivo čuti njihov odgovor na pitanje zašto se izvanredna uprava ne financira iz operativne dobiti koju ostvari, ili iz prodaje imovine, ili utjerivanjem dugova, nego se, od svih opcija, išlo na roll-up kredit. Povjerenik kojeg imenuje Vlada RH bi se trebao ponašati kao menadžer, biti lav i živjeti od rezultata svog rada. Najlakše je zaduživati se, za to ne treba nikakav posebni stručni curriculum.

Kako vam se činio danas zaboravljeni Antonio Alvarez III? Bi li Sberbank preko njega gurnuo Agrokor u stečaj ili bismo imali neki drugi scenarij?

REUTERS

Ne poznam nikog iz tvrtke Alvarez & Marsal, kao ni i iz Sberbanka. Pristojno su prezentirali svoje kompetencije, jedan po jedan. Izgleda da su ispostavili jako visoku fakturu, ali valjda je cijena bila poznata unaprijed. Ne vjerujem, inače, da bi Sberbank gurao Agrokor u stečaj, to nije bio ekonomski interes te banke. Ruskim su bankama u Europi cilj kamate, zarada od kamata. Obično se zadovoljavaju nižim kamatama, a svaki takav prihod u eurima gotovo dvostruko oplode davanjem kredita u Rusiji, gdje su kamate puno više.

Ako je razlog brzinskog izglasavanja zakona bio strah od ruskih interesa, Vlada i Sabor su se nepotrebno zaletjeli. Mislim da je bolje imati zakon o izvanrednoj upravi nego omogućiti stihijsko preuzimanje imovine od strane vjerovnika jer može nastati veliki pravni kaos. Osobito u Agrokoru, u kojem su solidna poduzeća izdavala vlastita jamstva nelikvidnim, knjigovodstvo je bilo godinama lažirano, pa je to već kaos sam po sebi. Ali pristojan zakon.

Kako komentirate plaću Ante Ramljaka, njegovih savjetnika i naknade njegovoj bivšoj tvrtki? Borislav Škegro tvrdi da je broj od 140 savjetnika premalen? Kaže: tamo je 70 tvrtki, dva savjetnika po jednoj... Je li to baš tako?

Gledano iz ugla talijanskih propisa, dakle, u odnosu na operativnu dobit koju je Agrokor objavio za razdoblje siječanj-studeni 2017., povjerenikova naknada mi se čini u redu. Slažem se da je opseg posla prevelik za jednu osobu, ali nije nužno imati jednog povjerenika, dobit bi opravdavala čak tri povjerenika (za ovakve složene situacije, talijanski zakon i predviđa tri povjerenika). Međutim, da dodatno plaćaju 140 savjetnika od tog novca, dobro bi razmislili jer bi svaki takav trošak prirodno umanjio i njihovu naknadu. Dodatni problem sa savjetnicima je sadržan u sukobu interesa.

Kakva su vam predviđanja o nagodbi? Hoće li vjerovnici pristati na nju? Kako vam se čini predloženi plan restrukturiranja Agrokora?

Žarko Bašić/ PIXSELL

Posljedično, mislim da će puno vjerovnika procijeniti da im se više isplati 'golub na grani', odnosno sudska tužba, nego 'vrabac u ruci' (tj. nagodba). A plan restrukturiranja je krupna riječ. On je najvažniji element za postizanje nagodbe. Gdje je taj plan?

Je li premijer Plenković doista vezao sudbinu svoje vlade uz Agrokor? Čini se da će zbog ovog skandala doći do rekonstrukcije Vlade, ali ako restrukturiranje i nagodba ne uspiju, neće biti dobro...

Radije bih izbjegla takve procjene. Svojoj zemlji sigurno ne želim političke potrese. Ali mogu reći što bih ja bila učinila da sam na mjestu premijera ili na mjestu lidera opozicije. Obratila bih se pravnim stručnjacima da poprave 'lex Agrokor', budući da su se s jednog Pravnog fakulteta sasvim spontano i sami bili ponudili. Primijetili smo da saborska većina već sad traži pomoć oporbe, ali goli politički dogovor nije rješenje nego daljnje zapetljavanje u crony-kronični hrvatski 'vicious circle'. Teško će doći do nagodbe. Ako dođe, doći će između manjeg broja vjerovnika, uostalom sam vjerovnički odbor je još privremen. 'Lex Agrokor' ne predviđa, kao talijanski, većinu u svim klasama vjerovnika.