Ekonomix
1477 prikaza

Tisuće milijardi dolara bježe iz pokvarenih u poštene tvrtke

Novac
Thinkstock
Čovječanstvu se savjest sve brže budi, novac bježi zagađivačima, izrabljivačima, proizvođačima oružja, evo gdje završava

Dezinvesticija je posljednjih godina postala toliko popularna tema da je dosegla vrijednost tisuća milijardi dolara. Riječ je o bojkotiranju kompanija za koje se zaključi da nanose štetu čovječanstvu. Guardian je u svojoj priči o nikad većoj popularnosti ekonomske metode pritiska kao takve, između ostalih, istaknuo izraelske izvoznike, proizvođače oružja, proizvođače nafte. Diljem svijeta danas je takvom načinu povlačenja investicija iz fosilnih goriva pribjeglo već 800 institucija s ukupnom povučenom vrijednosti iz tog biznisa u iznosu od 6000 milijardi dolara.

Ali, gdje ti investitori taj novac preusmjeravaju? Jesu li te tvrtke poslije toga uspješne? Ukratko, čini li etično investiranje razliku? Definicije variraju od područja do područja, kao i njihovi nadimci – etično, okolišno, održivo. Sve te kategorije mogu se obuhvatiti i jednim izrazom; „društveno održivo investiranje“ – SRI. Procjenjuje se da su takve investicije, nakon dugog razdoblja u kojem nisu obuhvaćale niti 4 posto, posljednjih godina skočile na 10 posto svih privatnih fondova.

Emmanuel Macron, Arnold Schwarzenegger Borba za Zemlju Top News Macron i Schwarzenegger: Klimu ćemo spasiti i bez Trumpa!

Prije dva desetljeća 300 milijuna eura smatralo se da je uloženo u društveno odgovorne investicije. Danas je prema jednoj procjeni riječ o 23 milijarde eura. Skok je ogroman, a opet i takav je još uvijek samo kap u oceanu u odnosu na sve svjetske privatne fondove čija ukupna vrijednost iznosi 85.000 milijardi dolara. Ove godine, 2018., procjenjuje se da će se zelene obveznice čak udvostručiti, ali to će i dalje biti samo jedan posto iznosa svih svjetskih obveznica.

Tako se dolazi do zaključka da pred SRI, koliko god je još uvijek u debeloj sjeni konvencionalnog poslovanja, stoji svijetla i optimistična budućnost. Takvi investitori i sve veća svijest javnosti tjeraju vlade, a time i zakonodavstva, na sve strože zahtjeve za odgovornim poslovanjem; čišći zrak, manje pretilosti, manje korištenje fosilnih goriva. „Ne bih se osjećala ugodno da zarađujem na nečijoj patnji“, objasnila je vlasnica jedne takve tvrtke i privatna investitorica Rebecca Hughes.

U istom smjeru pokreću se i institucije; oko 80 posto investitora u 30 promatranih zemalja objasnilo je istraživačima Schroderove studije globalnih investitora da im je održivost posljednjih pet godina postala važnija nego prije toga. „Zarada još uvijek ostaje glavni pokretač investicija, ali raste i zanimanje za održivost“, kazala je Jessica Ground, Schroderova direktorica. „Investitori usto sve više uočavaju da su zarada i održivost isprepleteni.“

Burza | Author: Thinkstock Thinkstock

UBS-ov izvještaj Doing well by doing good tvrdi čak da je više od polovice britanskih građana spremno uslijed svijesti o održivosti plaćati i više nego što sada plaćaju za robu i usluge koje koriste. Mnogi bi ljudi htjeli više etičke standarde, čak i kad si ne žele ili si ne mogu priuštiti platiti si ih. „Meni je to ucijepljeno kroz odgoj, prema drugima se ponašaš onako kako bi htio da se i drugi ponašaju prema tebi“, kazala je Hughes. Čak i financijske institucije poput banaka stvar doživljavaju sve ozbiljnije.

Neki od njih imaju indekse kojima prate vrijednosti dionica kompanija koje „ne rade štetu“ ili aktivno „čine dobro“. Jedna takva je Morgan Stanley, banka koja ima dva ekološka, društvena i indeksa o vladavini koji pak pokriva oružje i dobrobit žena. Njihova zajednička vrijednost prošlog ljeta dosegnula je 62 milijarde dolara. UBS računa utjecaj investiranja, kojim se prate investitori koji aktivno traže kompanije koje čine dobro.

Odjednom dioničari više ne moraju birati između toga da prate svoju savjest i da prate zaradu. Tvrtka od Hughes samo prošle godine za 26 posto je povećala svoju tržišnu vrijednost, osjetno više nego da se vodila samo običnom utrkom za zaradom. „Ova pojava isprva je bila pokretana isključivo vrijednostima, no sada je riječ definitivno o konkretnoj materijalnoj vrijednosti“, kazao je Simon Howard, direktor britanskog Održivog investicijskog foruma.

Plutajuća solarna elektrana u Kini Geostrateški biznis Ekonomix Kina je ubila ugljen jednim potezom

Richard Mattison, direktor tvrtke Trucost za praćenje ekoloških podataka, kaže da investitori poput mirovinskih fondova ovakve investicije smatraju takvima da oko njih nije potrebno nikakvo razmišljanje. Drugim riječima, one ispadaju uvijek puni pogodak. Dioničari i javnost proteklih su godina na ovaj način izvojevali mnoge pobjede; smanjenje korištenja palminog ulja, smanjivanje ambalaže, otkazivanje gradnje novih termoelektrana na ugljen, nekoć ugledne tvrtke poput Sports Direct pretrpjele su tešku sramotu zbog načina na koji se odnose prema svojim radnicima.

Ipak, prošle godine neki od najvećih dobitnika na burzama bili su duhanska industrija, proizvođači automobila, oružja. U studenom su znanstvenici objavili da su atmosferske razine ugljičnog dioksida, uzročnika klimatskih promjena, dosegnule nove rekordne razine. Unatoč svemu tome, činjenica je da je stalno sve veća potražnja za investicijama u kompanije koje pokreću tehnologije za čistu energiju, koje smanjuju odlagališta smeća, buku aviona i druge načine povećavanja kvalitete života. I da bi tijekom vremena trebala činiti bitnu razliku.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.